Upriličeno umjetničko veče posvećeno kiparu Aliji Kučukaliću

U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” Brčko sinoć je u tamošnjem Domu Islahijeta upriličeno umjetničko veče posvećeno kiparu Aliji Kučukaliću. U sklopu programa organizirana je izložbena promocija monografije “Alija Kučukalić kipar: uz komentare umjetnika” te predstavljena Fondacija Memorijalni atelje Alija Kučukalić.

O umjetnikovom liku i djelu govorili su Lejla Kučukalić, umjetnikova kćerka koja je i autorica monografije, te Ćazim Hadžimejlić, profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

– Alija Kučukalić je umjetnik o kojem se ne govori dovoljno, niti su mnogi svjesni njegovih zasluga za razvoj modernog kiparstva u našoj zemlji. Samo za svoj skulptorski rad on je dobio više od dvadeset jugoslovenskih i međunarodnih nagrada, te više društvenih priznanja za doprinos razvoju kiparstva u Bosni i Hercegovini i bivšoj državi. Što se tiče specifičnosti njegova umjetničkog izraza, većina kritičara se slaže da je bio kipar koji nije bio do krajnjih granica moderan, ali je ostao zapamćen kao klasik moderne skulpture – kazala je za Fenu Lejla Kučukalić.

Ćazim Hadžimejlić je izrazio zadovoljstvo što je osnovana Fondacija Memorijalni atelje Alija Kučukalić te je kazao da je Alija Kučukalić postavio temelje savremenog kiparstva na našim prostorima a njegova umjetnička pojava je simbol bosanskohercegovačkog kiparstva 20 stoljeća.

Alija Kučukalić je rođen u Sarajevu 1937.godine. Pripadao je generaciji učenika koji su školske 1959/60.godine diplomirali u Školi za primijenjenu umjetnost u Sarajevu. Godine 1961. se upisao na Akademiju likovnih umjetnosti u Ljubljani na smjer kiparstvo. Studij kiparstva je završio 1965. a 1968. i postidiplomski studij. Bio je jedan od osnivača Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu na kojoj je izabran u zvanje docenta 1972. na predmetu kiparstvo koji je u zvanju profesora predavao sve do smrti 1992. godine. Bio je prodekan, šef Odsjeka za kiparstvo i šef kolegija za postdiplomski studij. Ubijen je gelerom granate u Sarajevu 22. juna 1992. godine.

Najpoznatija Kučukalićeva djela su “Skulptura na stolici”, poznatija u narodu kao “Teta razapeta”, skulpturalno-arhitektonsko rješenje spomenika “Spomen žrtvama fašističkog terora u Tasovčićima” kod Čapljine (1974.), spomenik “Desant na Drvar” u Drvaru(1973.), skulpturalno-arhitektonsko rješenje spomenika Đuro Đaković u Sarajevu (1971.), “Leptir na nišanu” u Kragujevcu…

Akademija likovnih umjetnosti u Sarajevu od 1997. godine u znak sjećanja na istaknutog umjetnika i profesora Akademije Aliju Kučukalića dodjeljuje nagradu “Alija Kučukalić” studentu čiji se rad ocijeni kao najbolji u konkurenciji selektovanih studentskih radova sa svih odsjeka.