Ugrožene ratom, ukrajinske umjetnine našle sigurno utočište u Švicarskoj

Kada je Rusija prije godinu dana poslala vojsku u Ukrajinu, direktor kijevske Nacionalne umjetničke galerije imao je samo jednu stvar na umu: učiniti sve da su umjetnine na sigurnom. Dok su se oglašavale sirene za zračnu uzbunu, Jurij Vakulenko se spakovao i uputio se u galeriju, gde je narednih 66 dana proveo živeći u podrumu, sa pancirnim prslukom i gas maskom u pripravnosti, brinući se za eksponate, piše Reuters.

Vakulenko, koji nije želio da slike skupljaju prašinu u skladištu u inostranstvu, pitao je evropske muzeje da li bi bili zainteresirani za održavanje modificiranih verzija dvije izložbe koje su već održane u Ukrajini.

Dva švicarska muzeja, Musee d’Art et d’Histoire u Ženevi i Kunstmuseum Basel, su se složili.

– Ovo je ideja koja bi omogućila da naše slike budu na sigurnom mjestu, a naša galerija nastavila da se bori na kulturnom frontu – rekao je Vakulenko Reutersu iz Kijeva.

Muzej u Ženevi, koji je preuzeo slike iz madridskog muzeja Prado tokom španskog građanskog rata 1930-ih, poslao je materijale za pakovanje kako bi osigurao siguran transport.

Musee Rath, koji je domaćin privremenih izložbi Musee d’Art et d’Histoire, sada izlaže radove ukrajinskih slikara iz kijevske galerije.

Izloženi su i sanduci u kojima su slike prevezene iz Ukrajine, nedjeljama nakon što su prozori kijevske galerije razbijeni od udara granate.

Vakulenko je rekao da je nemoguće osigurati slike koje se prevoze kroz Ukrajinu, pa je pošiljka bila u pratnji obezbjeđenja na dvodnevnom putu do poljske granice.

– Najvažnije je bilo čuvanje tajnosti kretanja tereta na teritoriji Ukrajine – rekao je Vakulenko. “Detalji kretanja tereta bili su poznati samo vrlo ograničenom krugu ljudi koji su direktno povezani sa procesom transporta i obezbjeđenjem.”

Izložba u Bazelu prikazuje 49 radova koji datiraju iz 18. do 20. stoljeća umjetnika porijeklom iz Ukrajine, kao što su Ilia Repin i Volodimir Borovikovski. Mnogi slikari su školovani u Rusiji i postali su povezani sa njenim carstvom ili Sovjetskim Savezom.

Ali ove izložbe propituju koncept da se radovi uklapaju u sveobuhvatno razumijevanje ruske umjetnosti.

– Ovo je važan projekat da se razumije narativ kolekcije, kao i da se historija ove umjetnosti sagleda kritičnije i svjesnije – rekla je Olga Osadči, pomoćnica kustosa u Kunstmuseum Baselu, o inicijativi kijevske galerije.