U Tuzli otvorena izložba “Zajedno protiv virusa poricanja”

U organizaciji Fondacije “Istina pravda pomirenje“ sinoć je u Tuzli otvorena izložba “Zajedno protiv virusa poricanja“ na kojoj su predstavljene fotografije sa ekshumacija, vojne mape i naredbe za izvršenje genocida u Srebrenici u julu 1995. godine.

Ova izložba veliki je projekt Centra za tranzicijsku pravdu SENSE iz Pule, čiji je osnivač Mirko Klarin, a koja je također sinoć prikazana i u Puli.

– Ovo su dokumenti iz Haškog tribunala koji svjedoče o čovjekovoj mračnoj strani da prihvati drugog i drugačijeg. Te genocidne godine ljudi su ubijani samo zato što se drugačije mole Bogu. Rafali su ispaljivani u nemoćne ljude čije su ruke bile na leđima povezane žicom, a preko očiju im je bio povez. Rafalima se pucalo i u trudne žene, djecu, stare i nemoćne. Sve je to učinjeno zbog jedne sumanute nacionalističke politike – rekao je predsjednik Fondacije “Istina pravda pomirenje“ iz Tuzle Sinan Alić.

Istaknuo je da je velika sramota savremenika što dozvoljavaju da se genocidi i danas događaju.

– Gledamo u Siriju, gledamo u Jemen, a već decenijama traju zločini nad palestinskim narodom. Međunarodna zajednica očito nema odgovor na pitanje zašto nam se genocidi ponavljaju. Ono što je najtragičnije je da sve to i dalje čini čovjek čovjeku – ističe Alić.

Izložbu “Zajedno protiv virusa poricanja“ je otvorio gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, naglasivši da su građani BiH žrtve negiranja genocida koji je počinjen nad Bošnjacima u proteklom ratu.

– Negiranje genocida je prijetnja novim genocidima. I to vrlo ozbiljna prijetnja. Morali bismo u našem zakonodavstvu imati krivično djelo zabrane negiranja genocida, a kako se genocid ne bi ponovio. Istina je jača od laži pod uslovom da se istinu njeguje ovakvim izložbama, dokumentarnim filmovima, naučnim knjigama. Samo se tako istina može sačuvati od laži – naglasio je Imamović.

Najavljuje da će izložba biti otvorena za sve građane Tuzle narednih desetak dana.

Iza izložbe stoji 16 nevladinih organizacija iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, okupljenih oko zajedničkog projekta obilježavanja 25. godina genocida u Srebrenici.

Također, izložba je dostupna na internetu, odnosno društvenim mrežama i portalima. Svi materijali dio su bogatog SENSE arhiva koji sadržava oko 2000 izvještaja sa “srebreničkih suđenja” na Međunarodnome kaznenom sudu za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji te 550 videopriloga posvećenih Srebrenici, koji detaljno opisuju kako je taj sud istražio, rekonstruirao i procesuirao zločine počinjene 1995. u Srebrenici.