U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH neobjavljeni rukopisi i pero Tina Ujevića

U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u subotu, 12. novembra u 19 sati, biće otvorena izložba “Obećano ostrvo” na kojoj će biti izloženi neobjavljeni rukopisi i pero Tina Ujevića, dio zbirke iz ostavštine Vladimira Dodiga Trokuta.

Zbirka se čuva u Antimuzeju u Zagrebu, a izložba je nastala kao rezultat saradnje Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine sa ovom zanimljivom institucijom. Većina radova koji će biti izloženi, nastala je za vrijeme Ujevićeva boravka u Sarajevu u periodu od 1930. do 1937. godine.

Tin Ujević rođen je u Vrgorcu 1891. Školovao se u Imotskom, Makarskoj, Splitu, Zagrebu. Živio je u Parizu, Beogradu i Sarajevu. U Sarajevu je živio od 1930. do 1937. U Sarajevu je objavio zbirke Auto na Korzu i Ojađeno zvono. Za života je objavio i zbirke pjesama Lelek sebra, Kolajna i Rukovet. Posthumno izlaze zbirka Žedan kamen na studencu, kao i Sabrana djela. Umro je u Zagrebu 1954.

“Politički je zastupao ideje od pravaškog hrvatstva do jugoslovenskog integralizma. U našem jeziku Tin Ujević je kanonski pjesnik, jedan od onih koji mijenjaju maternji jezik i nakon kojih standard našega jezika, kojim god ga od njegovih imena mi danas zvali, nikada više nije bio isti”, napisala je Šejla Šehabović, direktorica Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti BiH.

Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine čuva neveliku ali dragocjenu zbirku posvećenu Tinu Ujeviću.

“Uglavnom se radi o njegovoj prepisci što su je prijatelji, znajući za njegov boemski život, prikupili bez njegova znanja i predali Muzeju”, napisala je Šehabović.

Izložba Obećano ostrvo pokazuje poseban dio tragova Tina Ujevića u našoj kulturi. Radi se o neobjavljenim rukopisima i Ujevićevom peru koji su dio zbirke iz ostavštine Vladimira Dodiga Trokuta. Većina radova nastala je za vrijeme Ujevićeva boravka u Sarajevu.

“Antimuzej Vladimir Dodig Trokut posjeduje svaki od eksponata koje ovdje pokazujemo. Izložbu smo nazvali po sintagmi iz najčitkijeg rukopisa na izložbi. Radi se o pjesmi Noem. U rukopisu je autor označio kratke silazne akcente na proklitikama, onako kako se u Sarajevu izgovara – kako bi nametnuo ritam pjesme. Vrlo je moguće da bi se ovaj sloj značenja u slučaju da je pjesma štampana zauvijek izgubio.
Antimuzej Vladimir Dodig Trokut i Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine ovom izložbom, predstavljajući dio zajedničkoga naslijeđa, sastavljenog od tragova i krhotina našeg jezika i kulture s ponosom po prvi put u Sarajevu ispunjavaju Ujevićevo nejasno, ali dragocjeno, obećanje”, napisala je o izložbi Šejla Šehabović.