U Mostaru otvorena izložba umjetnina iz fundusa Umjetničke galerije BiH

U Galeriji “Aluminij” u Mostaru u četvrtak navečer otvorena je vrijedna izložba umjetnina iz fundusa Umjetničke galerije BiH, u kojoj je predstavljeno pedeset vrhunskih djela s potpisom ukupno 45 autora.

Izložbu je otvorio direktor Umjetničke galerije Strajo Krsmanović, ocijenivši tom prigodom kako je riječ o antologijskim djelima, odnosno o jednoj od najvrjednijih zbirki koje posjeduju.

Postav imena Zbirka u zbirci: Mirko Komosar otvoren je u sklopu 21. Mostarskog proljeća – Dana Matice hrvatske Mostar u zajedničkoj suradnji Matice, Galerije Aluminij i Umjetničke galerije BiH.

– Ova izložba predstavlja veliki dio nekadašnje privatne kolekcije sarajevskoga zubara Mirka Komosara koja je, 1971. godine, otkupljena za Umjetničku galeriju BiH, s ukupno 250 slika, skulptura, grafika i crteža domaćih i stranih, poznatih i manje poznatih umjetnika. Postav se, gledano motivski, kreće od krajolika, morskih i gradskih veduta, preko mrtve prirode, do aktova i portreta. Gledano kroz tehnike, dominira ulje na platnu, uz ponešto ulja na kartonu, lesonitu, dasci i šperploči, te akvarela i tempere, dok vrhunski dojam upotpunjuju i tri skulpture rađene u gipsu, u bronci i od mramora – kazao je direktor Galerije Aluminij Darko Juka.

Komosar je zbirku skupljao od 20-ih do 60-ih godina prošloga stoljeća i, uglavnom, obuhvaća radove umjetnika koji su se školovali ili rodili krajem 19. i početkom 20. stoljeća.

– Ponekad je dostatna jedna slika, bilo darovana ili kupljena, da potakne strast i želju za stjecanjem još jedne, pa još jedne i još jedne… sve dok se ne premaši prostorom nametnute kapacitete, a skupljač se može ponosno zvati kolekcionarom. S nabavom jedne slike započeo je i kolekcionarski put sarajevskoga zubara Mirka Komosara, čovjeka koji je, do sredine 20. stoljeća, izgradio jednu od najimpresivnijih privatnih zbirki u BiH, a gradio ju je iz ljubavi i sa željom da ju učini dostupnom svima – pojasnila je kustosica izložbe Ana Đikoli koja potpisuje izložbeni postav.

Akademkinja Ljerka Ostojić, predsjednica Matice hrvatske Mostar uručila je Velike povelje Matice Straji Krsmanoviću i Marinu Ivanoviću, čelnim ljudima Umjetničke galerije BiH, odnosno Umjetničke galerije Dubrovnik.

Povelje su im uručene zbog njihova iznimnog doprinosa razvitku kulturnih sveza Mostara sa Sarajevom i s Dubrovnikom, kao i zbog velikoga obola rastu Matice hrvatske Mostar i njezine manifestacije Mostarsko proljeće koja je dijelom Saveza europskih festivala.

Autori čija su dijela izložena su: Adela Ber-Vukić, Jovan Bijelić, Vlaho Bukovac, Menci Klement Crnčić, Vojo Dimitrijević, Petar Dobrović, Lazar Drljača, Nevenka Đorđević-Tomašević, Predrag Furtula, Kosta Hakman, Viktor Jagš, Paja Jovanović, Gabrijel Jurkić, Ante Kostović, Ferdo Kovačević, Tone Kralj, Isidor Iso Kršnjavi, Mihovil Krušlin, Lujza Kuzmić-Mijić, Ljubo Lah, Franjo Likar, Karlo Mijić, Mario Mikulić, Omer Mujadžić, Pavao Perić, Roman Petrović, Ivan Radović, Mirko Rački, Ivo Režek, Miljenko Stančić, Sigo Sumereker, Petar Šain, Vilko Šeferov, Ivo Šeremet, Rizah Štetić, Zlatko Šulentić, Todor Švrakić, Petar Tiješić, Đuro Tiljak, Mica Todorović, Marijan Trepše, Milan Vasiljević i Hans Witt.

Inače, Mirko Komosar (Prijedor, 1894. – Sarajevo, 1973.) školovao se u Jasenovcu, Zagrebu i u Grazu (Austrija), gdje je završio stomatološku školu. Nakon okončanoga školovanja doselio se u Sarajevu i otvorio privatnu ordinaciju. Uskoro je počeo skupljati umjetnička djela za osobnu zbirku, izlažući ih u prostoru ordinacije, da bi 1950. otvorio prvu privatnu galeriju u Sarajevu. Komosar je, 1968. godine, ponudio zbirku na otkup za jednokratni iznos, uz uvjet da mu se pritom mjesečno isplaćuje neki oblik mirovine, na što se tada nijedna institucija nije bila pripravna obvezati.

Premda je imao ponuda i izvan BiH, želio je da zbirka ostane u Sarajevu, pa je 1971. prihvatio ponudu od 600 tisuća tadašnjih dinara, te mu je Izvršno vijeće BiH isplatilo jednu, a Grad Sarajevo drugu polovicu tog iznosa. Tako je ova vrijedna zbirka, za razliku od uobičajenoga rasipanja privatnih kolekcija, u cijelosti spašena i danas je dijelom fundusa Umjetničke galerije BiH, dok su čak tri njezina djela u stalnomu postavu UG BiH.

Izložba ostaje otvorena do 24. maja.