zenica
U BNP-u četiri predstave ove sedmice
Sve programske aktivnosti u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica se održavaju u skladu sa higijensko-epidemiološkim preporukama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona
U okviru ovosedmičnog repertoara Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, zakazane su čak četiri izvedbe predstava.
Već u utorak, 8. februara u 19.30 sati, bit će izvedena predstava „Sakati Billy sa Inišmana“ prema tekstu Martina McDonagha, u režiji Predraga Štrpca i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Prema riječima reditelja Predraga Štrpca „'Sakati Billy sa Inišmana’ vesela je crna komedija o bijegu: od sredine kojom se čovjek ne zadovoljava, od strahova, od spoznaje prolaznosti i promašenosti sopstvenih života, od siromaštva, nedostatka ljubavi, čamotinje svakodnevice, bolesti i smrti…Ali ne, ne brinite – Sakati Billy je sve samo ne turobna priča. To je priča o ljubavi i požrtvovanosti, o jednoj mački i jednoj guski, tucetu jaja i jednom kamenu. O najslađim bombonama na svijetu. O ajkulama. O jednom filmu i djevojci sa zelenim zubima…“ U predstavi igraju: Nusmir Muharemović, Anđela Ilić, Sabina Kulenović, Faketa Salihbegović Avdagić, Zlatan Školjić, Siniša Vidović, Mugdim Avdagić, Adis Mehanović, Tamara Miličević-Stilić.
U četvrtak, 11. febrauara u 19.30 sati će biti odigrana predstava „Savrešen proizvod“ u režiji Miroljuba Mijatovića i u korodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Teatra kabare Tuzla i Studentske scena Akademije dramskih umjetnosti Univerziteta u Tuzli. Predstava je nastala po motivima dva dramska teksta. U pitanju je tekst “Meso” hrvatske spisateljice Lane Šarić i „Zanat gđe Vorn“ Bernarda Showa. Oba teksta govore o kompleksom odnosu roditelja i djece, te kako je zapravo malo roditelja koji neće pokušati određivati živote svoje djece, s manje ili više pritiska. Oba pisca, mada pripadaju različitim epohama, izvanredno uočavaju i definiraju roditeljske frustracije koje oni “rješavaju” preko svoje djece, u ovom slučaju gotovo brutalnim pritiscima majke na kćer. U jednom slučaju dijete posustaje i, naizgled, posluša majku, a u drugom se pobuni od samog početka. U kontekstu “novog doba” kći mora shvatiti važnost novca, svojeg vanjskog izgleda i dobre udaje. Djevojčica mora postati “savršen proizvod”, u skladu s globalnim trendovima potrošačkog društva. Pritisak je prevelik, neki odabiru prostituciju, a predstava ne propušta uprijeti prstom u još jednu dimenziju, onu koja bi podrazumijevala unutarnje potrebe svakog čovjeka. U predstavi igraju: Adna Hasanić, Anđela Ilić i Ermina Nišić.
Petak i subota ove sedmice su rezervisani za namlađe posjetitelje Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, te će tako u petak, 12. februara u 10.30 sati i u 12 sati biti upriličene izvedbe predstave za djecu „Ježeva kućica“ prema tekstu Branka Ćopića, u režiji Miroljuba Mijatovića i u korpodukciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica, Kulturno-sportskog centra Kakanj i Centra za kulturu Zavidovići. Predstava „Ježeva kućica“, kao i Ćopićeva knjiga, podučava sve nas kolika je važnost doma i koliko je skromnost vrlina, a ismijava ljudsku pohlepu, želju za posjedovanjem onoga što nije naše i za otuđivanjem i izrugivanjem onoga što pripada drugima. Dakle, promiče univerzalne ljudske vrijednosti kao što su skromnost, pristojnost i marljivost. U predstavi igraju: Anđela Ilić, Lana Zablocki, Ermina Nišić, Adem Smailhodić i Mirza Bajramović. Za muziku i korepeticiju predstave je zadužen Abidin Čolaković. Scenografija predstave je povjerena Mensuru Begićeviću, a kostimografija i kreacija maski Eni Begičević-Čeliković. Jezičku adaptaciju i lekturu predstave potpisuje Merima Handanović.
U subotu, 13 februara u 18 sati će biti izvedena predstava „Talas hladnog vremena“ prema tekstu Charlesa Waya, u režiji Miroljuba Mijatovića i u produkciji Bosanskog narodnog pozorišta Zenica. Kako ističe reditelj, „'Talas hladnog vremena’ je dramski tekst o tišini koja je zavladala u selima. Na osnovu njega, gradili smo predstavu koja će govoriti o kulturi. O potrebi za umjetnošću koja nam sugeriše načine na koje možemo izraziti svoja osjećanja. O našim precima, o našim korijenima, o životu na selu. U ne tako dalekoj prošlosti na selu je radio veliki broj ljudi. I živio od poljoprivrede. U posljednje vrijeme, ekonomske promjene u društvu dovele su do toga da je briga o poljoprivrednim imanjima, seoskim farmama, spala na jednu ili dvije osobe, najčešće starije, i onemoćale. Mnoge su farme postale izolovana mjesta. A nekada je na njima vrvjelo od života… Kultura ruralnih područja je bila živa, disala punim plućima. U našoj predstavi, jedna djevojčica, Holi, i njen „imaginarni prijatelj“, Tomos Trikmen, kreću u akciju obnove seoske kulture. Njihova nastojanja i istrajnost u nakani, vratila su stanovnicima farme, naročito njenim mrzovoljnim vlasnicima izgubljenu komunikativnost i duhovno zdravlje.“ U predstavi igraju: Ermina Nišić, Adem Smailhodžić, Adna Hasanić i Anđela Ilić. Kostimografiju, scenografiju i izradu lutaka potpisuju Ena i Mensur Begičević.
Sve programske aktivnosti u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica se održavaju u skladu sa higijensko-epidemiološkim preporukama Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zeničko-dobojskog kantona.
