“Tunel spasa” obišlo više od 160.000 posjetitelja

Spomenički kompleks Tunel D-B, poznatiji i kao “Tunel spasa”, među najinteresantnijim je i najposjećenijim muzejskim lokacijama u Sarajevu i Bosni i Hercegovini. U protekloj godini, zabilježen je značajan porast posjećenosti. “Tunel spasa” do danas je obišlo više od 160.000 posjetitelja iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta.

Potvrdila je to za Fenu stručna saradnica za odnose s javnošću Fonda memorijala Kantona Sarajevo Elvira Kokor, navodeći da taj broj predstavlja značajan rast u odnosu na prethodnu godinu kada je zabilježeno više od 100.000 posjeta.

Prema njenim riječima, “Dani otvorenih vrata” i “Škola kulture sjećanja” kao aktivnosti u kontekstu njegovanja kulture sjećanja, a koje kontinuirano provodi Fond Memorijala KS, rezultirali su posjetom oko 9.500 učenika i nastavnika iz Kantona Sarajevo, ali i iz cijele Bosne i Hercegovine.

Oko 35.000 studenata posjetilo Tunel D-B

– Pored učenika, važno je istaknuti da je i oko 35.000 studenata posjetilo Tunel D-B, čime se potvrđuje kontinuirana saradnja svih obrazovnih institucija i Fonda Memorijala KS. Navedeno potvrđuje da “Tunel spasa” predstavlja mjesto od velike važnosti u kolektivnom pamćenju naše domovine – kazala je Kokor.

Govoreći o tome iz kojih zemalja je najviše posjetilaca u Tunelu spasa, Kokor je naglasila da Spomenički kompleks Tunel D-B privlači turiste iz svih dijelova svijeta.

– Najveći broj posjetilaca dolazi iz arapskih zemalja, Turske, Evrope i Azije, posebno iz Kine. Glavni razlog njihovog interesa je priča o opsadi i odbrani Sarajeva, kao i sami prolazak kroz “Tunel spasa”, koji predstavlja nezaboravno iskustvo i jedinstven doživljaj za mnoge. Internacionalni interes naglašava značaj “Tunela spasa” kao mjesta od velike važnosti kolektivnom pamćenju – kazala je Kokor.

Naglasila je da Spomenički kompleks Tunel D-B kontinuirano radi na obogaćivanju sadržaja i proširenju muzejske postavke na tunelu.

– U 2023. godini realizirano je nekoliko značajnih projekata, uključujući pripremu i postavljanje izložbi, organizaciju radionica, edukacija, takmičenja i drugih sličnih aktivnosti baziranih na edukaciji i podizanju svijesti o njegovanju kulture sjećanja i izgradnji kulture pamćenja. Između ostalog, u 2023. godini, povodom 30. godišnjice od prokopavanja “Tunela spasa”, pripremljena je izložba kustosice Fonda Memorijala KS Belme Ćuzović pod nazivom “Transformacija: Od zemlje do spasa, od spasa do memorije – Spomenički kompleks Tunel D-B” – kazala je Kokor.

Dodala je da je najveći interes mladih ipak privuklo takmičenje u Minecraftu pod nazivom “Gradimo Tunel spasa”.

– Ističemo i značaj dokumentarnog filma “Sarajevska arterija”, koji govori o sarajevskoj aerodromskoj pisti i arhitektonskom čudu, simbolu otpora grada Sarajeva kao jedinom izlazu i ulazu u opkoljeno Sarajevo. Film, rađen u produkciji Udruženja filmskih umjetnika “Reakcija” i koprodukciji Fonda Memorijala, Federalne televizije i MY TV, postao je dio bogatog ahrivskog naslijeđa kao svjedoka dešavanja u vrijeme opsade Sarajeva – kazala je Kokor.

Obnova tunelske cijevi od 25 metara

U 2023. godini predstavljen je idejni projekt “Muzejske postavke Spomeničkog kompleksa Tunel D-B” s planovima za izradu izvedbenog projekta tokom 2024. godine.

– Planovi za narednu godinu uključuju i otvaranje Edukativnog centra na dobrinjskoj strani “Tunela spasa”, nastavak projekta “Škola kulture sjećanja” i rekonstrukciju tunelske cijevi od 25 metara. Ovaj projekt ima za cilj očuvanje i unapređenje same strukture tunela, čime se produžava njegova autentičnost i značaj kao spomenika historijskim dešavanjima. Edukativni centar, kao i ostali projekti, naglašavaju važnost obrazovanja i memorijalizacije za očuvanje kolektivne svijesti i kulturne baštine – kazala je Kokor.

Potcrtala je da je u planu za narednu godinu izmjena Muzejske postavke u Spomeničkom kompleksu Tunel D-B, obnova tunelske cijevi od 25 metara te druge aktivnosti usmjerene ka unapređenju ovog kompleksa.

– Što se tiče prokopavanja originalne dužine “Tunela spasa”, važno je naglasiti da bi to bio izuzetno kompleksan poduhvat s obzirom na tehničke i sigurnosne izazove. Za sada ne možemo govoriti o konkretnim planovima za prokopavanje originalne dužine tunela. Sve u svemu, fokus ostaje na unapređenju postojećih dijelova kompleksa u narednom periodu – kazala je Kokor.