Travnik i Vitez od srijede domaćini novom književnom festivalu u BiH
Udruga za humani i održivi razvoj “Klik” sa sjedištem u Dolcu na Lašvi, u partnerstvu s Udrugom “KulturANTI” iz Sarajeva, organizirat će od 20. do 24. septembra u Travniku i Vitezu “Lašvanski knjižarij – festival riječi”, kulturnu manifestaciju posvećenu promociji knjige i književnosti.
Gloria Lujanović iz Udruge “Klik”, govoreći o mjestima održavanja Festivala, ističe za Fenu da su Vitez i Travnik svojevrsno srce središnje Bosne te da povezuju cijelu regiju od Vrbasa do Lepenice.
– Naša želja jest da se “Lašvanski knjižarij” kroz godine održavanja proširi i na gradove u središnjoj Bosni, a kako je ovo prva godina da organiziramo Festival, bilo je i više nego logično početi upravo iz Travnika – Andrićev grad, konzulski grad… – kazala je.
Lujanović ističe da je ovo prvo izdanje “Lašvanskog knjižarija” te vjeruje da će u predstojećim godinama zaživjeti kao festival.
Knjižarij će obilježiti okrugli stolovi, promocije, sajam knjige, ali i prisjećanje na književnike kojih više nema a koji su bili vezani upravo za dva grada domaćina programa.
Tako će, navela je Lujanović, u okviru Festivala biti večeri posvećene Marku Martinoviću Caru, kako kritičari kažu, majstoru kratke priče. O Martinovićevoj poetici u večeri “Carevo novo ruho” govorit će Željko Grahovac, Josip Mlakić i Magdalena Blažević. Zeničko-viteškog pjesnika Ive Totića i njegove poezije prisjetit će se u večeri “Glas iz tmine – Preživjelo pjesništvo Ive Totića” Enver Kazaz, Đurđica Čilić i Željko Grahovac.
– Prve večeri festivala naši gosti su Josip Mlakić, Svetislav Basara i Ivan Lovrenović, možda neskromno, ali rekla bih, tri od nekolicine najvažnijih imena postjugoslavenskih književnosti, govorit će o najvećem od najvećih – našem jedinom nobelovcu, u ambijentalnom prostoru, travničkoj tvrđavi, o Andrićevom naslijeđu, danas i sutra – ustvrdila je.
Istakla je želju organizatora da “Lašvanski knjižarij” postane tradicionalna manifestacija u središnjoj Bosni, ali jednog dana i festival riječi i književnosti koji će zauzimati pristojno mjesto među srodnim festivalima u prostoru koji danas nazivaju “region”.
Lujanović je također navela da organizatori očekuju da će osim suradnje s priznatim autorima, imati priliku kroz Festival pomoći nedovoljno afirmiranim autorima ne samo iz Lašvanske doline nego iz cijele BiH kroz natječaje, kreativne radionice i druge programe pisanja koja planiraju u idućim mjesecima organizirati.
Posljednja večer festivala “Bosna kao poetska (u)topija” na neki bi način trebala kompletirati sve ono što će ranijih večeri biti govoreno – Andrićeva Bosna, Careva, Totićeva, fratarska Bosna…
Govoreći o tome šta je Bosna i da li je poetska (u)topija, Lujanović smatra da je najbliži odgovor pitanje – a što Bosna nije?
– Možda se duša Bosna najbolje oslikava upravo u njenom srcu, dolini Lašve. Tu izvire neka stara, klasična Bosna, poetska topija koja i jest utopija – podvukla je Gloria Lujanović.
Festival je dobio podršku općina u kojima se održava, Travnika i Viteza, kao i županijskog Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta.
