Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika
Svetište sv. Jakova u Kreševu i zgrada Pošte u Sarajevu nacionalni spomenici BiH
Nacionalni spomenik Pošta u Sarajevu ima historijsku, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine donijela je odluku o proglašenju Kulturnog krajolika – Svetište Voda sv. Jakova u Kreševu i Građevine – Pošta u Sarajevu nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Svetište sv. Jakova Markijskog u Deževicama u Kreševu je kulturni krajolik povezan s povijesnim, vjerskim, kulturnim i simboličkim vezama uključujući elemente prirodnog područja. Vizuelno upečatljiv element čini spilja u kojoj se nalazi vrelo a koje ne izvire iz nje. Voda iz vrela smatra se čudotvornom, tako da svetište posjećuju deseci tisuća hodočasnika svake godine.
Ono se datira u 15. stoljeće i posvećeno je fra Jakovu Markijskom (1391. – 1476.) talijanskom franjevcu, propovjedniku, piscu i vikaru Bosanske vikarije od 1435. do 1438. godine.
Nacionalni spomenik Pošta u Sarajevu ima historijsku, društvenu, umjetničku i estetsku vrijednost. Zgrada je sačuvala visok stepen autentičnosti kroz atribute oblika i dizajna, korištenja i funkcije, položaja i smještaja u prostoru, te je visok stupanj integriteta izražen kroz atribute njene fizičke cjelovitosti, kontinuiteta upotrebe i vizuelnog integriteta.
Prilikom projektovanja zgrade Pošte na Obali u Sarajevu, arhitekt Josip Vancaš je primijenio, za to doba, najsavremenija tehnička rješenja, armirano-betonske konstrukcije i instalacije (centralno grijanje toplim zrakom), zgrada je krakom pruge koja ulazi u dvorište povezana sa željezničkom mrežom, tako da arhitektonska rješenja objekta proizlaze iz njegove funkcije, a unutarnja dispozicija objekta ima svoj odraz i u vanjskoj modulaciji volumena objekta.
Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je na sjednici također usvojila izmjene i dopune ranije donesenih odluka za nacionalne spomenike: Povijesno područje – Stari grad u Kreševu, Stari jevrejski hram (Il Kal Grandi-Veliki hram, ili Il Kal Vježu – Stari hram) u Sarajevu, Željeznička stanica Bistrik u Sarajevu, Graditeljska stambena cjelina poznata kao kuća Alije Đerzeleza u Sarajevu.
Također se izmjene i dopune odnose i na nacionalne spomenike: Ambijentalna cjelina – Hadži Sinanove (Silahdar Mustafa-paše) tekije sa Sarač Alijinom džamijom i mezarjem uz nju u Sarajevu, Narodno pozorište Republike Srpske u Banja Luci, Palača banskog dvora u Banja Luci, Sokolski dom u Banja Luci, Palata Ješue D. Saloma na Obali Kulina bana 20 u Sarajevu, Zgrada Narodne (Centralne) banke u Sarajevu sa pokretnom imovinom, te Ženska gimnazija u Sarajevu.
Sve usvojene izmjene i dopune za od ranije proglašene nacionalne spomenike odnose se na kategorizaciju i redefiniranje mjera zaštite sukladno trenutačnom stanju tih dobara, saopćeno je iz Komisije.