Štrbački buk i slapovi u Martin Brodu NP “Una” za upis na Listu UNESCO-a

Uprava Nacionalnog parka “Una”, jedinog na području Federacije BiH, uputila je pismenu inicijativu Komisiji za saradnju s UNESCO-om da se nadaleko znan Štrbački buk i kompleks slapova u Martin Brodu jedinstvene ljepote nominiraju za upis na Listu prirodne svjetske baštine UNESCO-a.

Potvrdio je to Feni direktor NP “Una” Amarildo Mulić, ocjenjujući da se zaštitom posebnih prirodnih područja daje zamah turističkim potencijalima zemlje, ali i omogućava trajnija zaštita takvih zona prirodne posebnosti.

Očekuje da će Komisija do kraja godine dati odgovor na inicijativu, a ukoliko bude pozitivan počet će u saradnji sa svim nadležnim institucijama procedura kandidiranja tog područja pred UNESCO-om.

Una i pritoke Unac i Krka tri su prirodna bisera baštine Nacionalnog parka, a time i BiH. Štrbački buk impresivne, i kako mnogi smatraju spektakularne ljepote, najviši je vodopad na Uni. Nastao je usljed tektonskih pomjeranja i hiljadugodišnjeg taloženja sedimentne stijene sedre kao geološkog fenomena jer je Una sedrostvorna rijeka, što je jedna od najvećih bioloških vrijednosti u njenom gornjem toku.

Mulić ističe da je Štrbački buk trenutno najposjećeniji lokalitet Nacionalnog parka, a upravo tu počinje teže pristupačni gornji tok Une.

Kompleks slapova u Martin Brodu prostorno su najveći kompleks većih i manjih sedrenih barijera koji čine slapovi i bukovi, riječni bazeni, ade, brzaci, rukavci i sedrene pećine, a nalazi se u srcu Nacionalnog parka.

– Tu je nekada postojao veliki broj vodenica, a nekoliko ih još ima te tu etnografsku baštinu nastojimo da sačuvamo u saradnji s lokalnim stanovništvom. Slapovi predstavljaju izuzetnu prirodnu vrijednost, kao i kanjon Unca koji je spektakularan i neistražen. On uživa i najviši stepen zaštite u okviru NP – ustvrdio je.

Mulić je stava da bi upis spomenutih prirodnih dragulja na UNESCO-ovu listu bio i značajan iskorak za predstavljanje NP “Una” na svjetskim turističkim tržištima, ocjenjujući da je poznato kako turiste najviše privlače zaštićena područja iznimnih vrijednosti.

Ukazuje i na činjenicu da susjedne zemlje već imaju upisanu prirodnu baštinu na Listi UNESCO-a te je BiH do sada ‘kaskala’ u tom procesu, iako obiluje prirodnim bogatstvima jedinstvene vrijednosti i ljepote, čija je univerzalnost očuvana zahvaljujući nepostojanju ljudskog uticaja. Za primjer navodi Plitvička jezera u Hrvatskoj, kojima je upis na Listu UNESCO-a dao još veći zamah u razvoju turizma, ali i slične destinacije u zemljama regiona.

– Sada se već lagano priključujemo svjetskim tokovima, zahvaljujući nadležnim ministarstvima te upravama zaštićenih područja u BiH. Bitno je prepoznati svoje vrijednosti i znati čime raspolažemo. Često nismo svjesni prirodnih ljepota koje BiH ima, a tu je i potreba za boljim organizovanjem u upravljanju zaštićenim područjima, kao i podrška institucija nadležnih za provedbu zaštite njihove vrijednosti. Sada su neki novi vjetrovi i sve je više onih koji prepoznaju vrijednosti i šanse da zaštićena područja mogu biti ekonomski generatori određenih dijelova u BiH – zaključio je Mulić.

Slične inicijative za upis na Listu prirodne svjetske baštine UNESCO-a pokrenute su za prašumu Perućicu u Nacionalnom parku “Sutjeska” i špilju Vjetrenica.