Husnija Kamberović
Stotinu historičara iz cijelog svijeta dolazi u BiH na History Fest
Udruženje u 2019. ima velike planova. Prije svega će biti fokusirani na History Fest, koji ove godine šire i izvan Sarajeva (Banja Luka, Konjic, Mostar)
Udruženje za modernu historiju Sarajevo je objavljivanjem dviju knjiga završilo 2018. godinu, koja je obilježena raznim aktivnostima tog udruženja bosanskohercegovačkih historičara, a njegov predsjednik prof. dr. Husnija Kamberović u razgovoru za Fenu najavljuje velike planove i u 2019. godini, uključujući dolazak stotinu historičara iz cijelog svijeta na već tradicionalni History Fest.
– Godina 2018. pred nas je postavila brojne izazove kojima smo dobro odgovorili. U suorganizaciji sa našim partnerima priredili smo nekoliko važnih događaja, od kojih je sigurno najvažniji History Fest održan od 31. maja do 3. juna 2018. – podsjetio je prof. Kamberović.
U četiri dana oko 70 historičara iz postjugosavenskih zemalja, Njemačke, Austrije, Francuske, Rusije, SAD, Turske i Kine sudjelovalo je na skupu u više od 20 javnih događaja: okruglih stolova, predstavljanja knjiga, panel diskusija i razgovora, izložbi, a organizirana je i premijera dokumentarnog filma i razgovor sa režiserom Lordanom Zafranovićem.
Osim toga, Udruženje je u aprilu prošle godine bilo suorganizator naučnog skupa u Mostaru posvećenog bh. naučnicama i njihovom istraživačkom radu kroz historiju, a u drugoj polovici godine je promovisalo nekoliko knjiga koje je objavilo Udruženje, kao i knjiga koje su bile zanimljive bh. javnosti.
– Tako smo organizirali i promociju knjige o Jovanki Broz, historiji jugoslavenske ideje, sukobu Jugoslavije i SSSR 1948. i njegovim posljedicama i druge – kazao je prof. Kamberović.
Kao posebno važnu istaknuo je izdavačku djelatnost Udruženja.
– Osim izuzetno vrijedne knjige Rafa Dizdarevića o njegovom viđenju sukoba Jugoslavije i SSSR, skupa sa jednim od najutjecajnijih izdavača historiografske literature u postjugoslavenskim zemljama, izdavačka kuća Srednja Europa iz Zagreba, objavili smo knjigu Svetozara Borojevića “Kroz Bosnu”: Ilustrirani vodič c. – k. Bosanske željeznice i Bosanskohercegovačke državne željeznice Doboj – Simin Han, dok su posljednje dvije naše knjige, Na margini povijesti i Jugoslavija u historiografskim ogledalima, zbornici radova mladih autora u kojima govorimo o marginalnim skupinama u bh. historiji, odnosno o tome kako se tokom historije mijenjala slika o stvaranju jugoslavenske države početkom 20. stoljeća – naveo je prof. Kamberović.
Istaknuo je kako je to sve razultat dobre saradnje sa fondacijama, ministarstvima i drugim udruženjima čiji uredi se nalaze u BiH, među kojima su fondacija Heinrich Böll, Fond Otvoreno društvo, forumZFD, ali i povezivanja sa projektima koje realiziraju u suradnji sa nekim univerzitetima i fondacijama izvan BiH, prije svega sa Univerzitetom Humboldt iz Belina.
Udruženje u 2019. ima velike planova. Prije svega će biti fokusirani na History Fest, koji ove godine šire i izvan Sarajeva (Banja Luka, Konjic, Mostar). Okosnicu će činiti rasprave o globalnom kontekstu i regionalnim specifičnostima rušenja socijalizma u istočnoj Evropi.
Očekuje se sudjelovanje oko stotinu naučnika iz gotovo svih zemalja svijeta, te veliki broj doktoranata i studenata za koje će biti pripremljeni posebni projekti.
– Na History Festu će biti i velikih iznenađenja, pa zato o njima sada ne mogu govoriti. Nadamo da ćemo u 2019. nastavit saradnju sa fondacijom Heinrich Böll u realizaciji dugoročnog projekta Historiografija i nacionalizam, koga vodi docent Amir Duranović, te da ćemo završiti druge započete projekte – istaknuo je prof. Kamberović.
Naveo je da se radi o projektu o historiji Sarajeva, stanju historiografije u BiH u regionalnom kontekstu, te da će konačno objaviti i prvi broj svoga časopisa, koji dugo i temeljito pripremaju.
Također je kazao da je Udruženje za modernu historiju Sarajevo malo i mlado strukovno udruženje, ali i da ima ambicije izrasti u velikog i važnog regionalnog partnera u historiografskim istraživanjima,
Prof. Kamberović vjeruje da će njihov rad još više potaknuti i druge ozbiljne naučne institucije da se u svom radu što više uključuju u međunarodne asocijacije i međunarodne projekte, jer jedino na taj način mogu biti vidljivi u svijetu nauke.