Spahić: Strategiji kulturne politike nedostaje praktična realizacija

Predsjednik Međunarodnog centra za mir i Komisije koja je izradila Strategiju kulturne politike BiH Ibrahim Spahić ističe da kulturna politika u BiH ima jednu od najboljih strategija u Evropi i Akcioni plan za njeno ostvarivanje, ali da joj, nažalost, nedostaju praktična realizacija, koordinacija i demokratizacija na lokalnoj i regionalnoj razini te poštivanje standarda i kriterija.

– Ne uspostavlja se odnos u društvu, kojim bi se priznalo neosporno učešće umjetnosti u razvoju zemlje i nedovoljna je posvećenost kulturi i u obrazovanju i u svakodnevnom životu. Institucije od značaja za zemlju na mogu se prepuštati lokalnim zajednicama na brigu i skrb već se o njima moraju brinuti svi nivoi vlasti, uključujući sve postojeće i nove koje treba graditi/Koncert hol Sarajevo, Ars Aevi, kao i nova pozorišta i multuimedijalne centre i obrazovne ustanove kao što su umjetničke akademije. Potrebno je vratiti se temeljnim odrednicama Strategije kulturne politike BiH i inoviranom akcionom planu za njeno ostvarivanje, dokumentima koje je usvojilo Vijeće ministara BiH – naveo je u saopćenju Spahić povodom aktuelne situacije u kulturi i predstojeće godine koja je u Evropskoj uniji posvećena baštini i budućnosti.

U godini u kojoj je bh. kulturna baština dobila svjetska priznanja UNESCO-a, nužno je razmotriti položaj institucija i umjetnika i mjesto i ulogu obrazovanja u formiranju ambasadora baštine budućnosti. Savremena umjetnost i baština u BiH je u središtu interesovanja naših umjetnika i institucija, smatra Spahić.

Po njegovom mišljenju, bilo bi, između ostalog, značajno vratiti u funkciju i prostore koji im pripadaju, kao što je Vijećnica, u koju treba da na “Velika/originalna vrata” uđu studenti i intelektualci te unesu knjige zajedno sa članovima ANUBiH.

Predlaže da u danima kad sarajevska žičara proradi, studenti, profesori i akademici, s balkona Vijećnice isprate taj događaj.

– Istovremeno, Sarajevo bi dobilo novu/staru vezu s Trebevićem i moderan bibliotečki centar u Vijećnici, kulturni hub i stalnu postavku/izložbu najdragocjenijih knjiga koje svjedoče o našoj duhovnosti. Na taj način bi i turistička ponuda bila vrhunska i interaktivno povezana sa svim svjetskim urbanim kulturnim centrima koji povezuju baštinu i budućnost. Nesporno je da samo tako možemo da obezbijedimo da se Vijećnica/Sarajevo/svrsta u rang biblioteka kakve su Aleksandrina/Aleksandrija/, Kongresna biblioteka/ Vašington/ i Nacionalna biblioteka/Pariz/.

Istu tu politiku treba voditi i kad je riječ o drugim institucijama kojima treba vratiti osim kulturne i umjetničke i naučnoistraživačku funkciju – Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH i dr. – ističe Spahić.

Smatra da u BiH treba podržati sve gradove koji će se kandidovati za prestižnu titulu Kulturna prijestolnica Evrope jer će to pokazati svu kulturnu raznolikost i bogastvo bh. tradicije i savremenog stvaralaštva talentovanih umjetnika i vrijednih institucija kulture.

Sarajevo, kao ni Mostar, Banja Luka, Zenica, Tuzla, Travnik i drugi gradovi ne treba da propuste tu šansu za promociju, ali i nužnu kulturnu transformaciju gradova jer je to razvojni projekat i u najboljem je interesu građana, mišljenje je predsjednika Međunarodnog centra za mir i Komisije koja je izradila Strategiju kulturne politike u BiH.