Smailović-Huart: Preko svoje violine se “sakrijem” od surove realnosti

Internacionalni projekt “Muzika na žici” iza čijeg pokretanja stoji jedna od najistaknutijih bh. violinistica i profesorica Violeta Smailović-Huart, i ovaj će decembar u glavni grad BiH s temom “Emocije” donijeti dah klasične muzike i bogat repertoar tokom nekoliko dana trajanja.

Violeta Smailović-Huart navodi u razgovoru za Fenu da će upravo “Emocije” biti naziv i koncerta koji će biti upriličen 23. decembra u koncertnoj sali “Cvjetko Rihtman” na Muzičkoj akademiji Sarajevo, dok neki od njih također “govore o emocijama”, poput koncerta planiranog za 27. decembar u Domu Oružanih snaga BiH pod nazivom “Brahms i prijatelji”, koji progovara o prijateljstvu Clare i Roberta Schummana sa Johanessom Brahmsom.

Internacionalni projekt

-“Muzika na žici” je internacionalni projekt, od osnivanja 2011. godine. Na početku je ovaj projekt imao formu internacionalnog festivala, a kada smo 2017. godine proslavili 100 godina od rođenja mog oca Avde Smailovića za vrijeme festivala “Muzika na žici”, osjetila sam potrebu da tu festivalsku formu zaključim. Pri tom, “Muzika na žici” je, kao internacionalni projekt, nastavila da živi više u nekoj “nomadskoj” formi, praktično gdje god mogu ja napravim koncert, seminar, master class. Tako imamo istoimeni projekt u Cannesu tokom posljednje sedmice augusta, a koncerti se redovno održavaju i u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i samom centru Pariza – navela je ona.

Njegovo ovogodišnje izdanje organizira Udruženje “Musica ad hominem”, pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva kulture, Ministarstva kulture KS, Fondacije za muzičke, scenske i likovne umjetnosti te Ambasade Italije, a u saradnji sa Sarajevskom filharmonijom, Muzičkom akademijom Sarajevo te Srednjom muzičkom školom.

Za Violetu Smailović-Huart bit projekta je demistifikacija, a može se reći i demokratizacija klasične muzike.

– Kada gudalo dotakne žicu na neki magičan način, žica komunicira sa dušicom instrumenta i onda sa dušom slušaoca…ako nam je to cilj, onda koncert nije samo “odbrojavanje nota” sa naše, umjetničke strane, sa slušaočeve posjet nekom može biti dosadnom svjetu ljudi obučenih u crno i nekako udaljenih što programom koji sviraju, što odjećom, što “ozbiljnim” ponašanjem. Čak, sa lingvističke tačke gledišta, “ozbiljna” muzika implicira ozbiljnost, a ta muzika koju mi sviramo može i nasmijati i rasplakati i čak naljutiti – ocijenila je ona.

Namjera je, kako navodi, i pomoći razvoju violinizma i sviranja na žičanim instrumentima, te je ovo ujedno i pedagoški projekt. Na tom fonu će od 18. do 22. decembra u saradnji sa Srednjom muzičkom školom držati master class, te radionicu za profesore i učenike violine u čijem radu će učestvovati učenici iz Ukrajine, Francuske, Vijetnama, Italije, Slovenije i Hrvatske. Najavila je također da će 22. decembra na Muzičkoj akademiji Sarajevo biti održan Koncert mladih virtouza.

O Sarajvskoj filharmoniji

Komentirajući njenu ulogu u Sarajevskoj filharmoniji, Violeta Smailović-Huart navodi da joj je izuzetno drago što ima priliku doprinijeti slavljeničkoj 100. sezoni Filharmonije.

– Ovo je grad u kojem sam rasla i to je orkestar koji volim i slušam od najranijeg djetinjstva. Uz njih sam i umjetnički rasla, jer sam gotovo svake godine svirala s tim orkestrom, jos kao djevojčica. Danas u violinama ima stalno zaposlenih mojih pet studenata i niz prijatelja, tako da se jednostavno osjećam, moglo bi se reći kao kod kuće. Pri tom, mogućnost sarađivanja sa vrhunskim umjetnicima poput dirigenta Riccarda Mutija, ali i ostalih izvrsnih dirigenata poput Evana Alexis Chrisa (koji će dirigovati novogodišnji koncert) ili Ignat Mihnee (koji je predvodio orkestar na turneji u Turskoj) je ujedno i izazov i ogromno zadovoljstvo – ocijenila je.

Violeta Smailović-Huart, pored brojnih ostalih angažmana, predaje i na Schole Cantorum u Parizu za koju kaže da joj je teško porediti s radom na Muzičkoj akademiji u Sarajevu, jer je za jednu instituciju veže racio, a za drugu emocije.

– Naravno da u zemlji u kojoj stvari funkcionišu manje ili više kako treba, puno toga se lakše postigne. Od naštimanog klavira, do činjenice da oni koji završe Scholu Cantorum imaju mogućnost pohađati recimo audicije za orkestre bilo gdje u Evropskoj uniji, što studenti iz BiH ne mogu, iz isključivo administrativnih razloga. Naravno, bilo bi divno da studenti iz BiH i ostaju u BiH u ime nekog boljeg sutra, ali za to im prvo treba ponuditi vrhunsko školovanje, pa dovoljno radnih mjesta i naravno dovoljno visoke plaće – mišljenja je ona.

Za nju je možda i najvažnije uvezati institucije iz muzičke branše sa vrhunskim institucijama u svijetu, kako bi došlo do intenzivne razmjene znanja i ljudi.

Schola Cantorum

– Pri tom, ovo izlazi iz domena violinizma, a ulazi u domen kulturno-obrazovne politike, što i nije moj fah. Ja sam upravo presretna da imam tu svoju violinu i gudalo, da se preko njih “sakrijem” od surove realnosti u ljepši svijet, svijet umjetnosti – ustvrdila je.

Podvlači da Schola Cantorum ima i prekrasnu istoriju te da ona radi u sobi u kojoj je djelovao veliki francuski kompozitor Olivier Messiaen, a koncerti, pa čak i ovi pod nazivom “Muzika na žici”, održavaju se u sali u kojoj su svirali Cesar Franck, Eugène Ysaÿe, i drugi. Također, postoji katedra za izuzetno talentovane male violiniste koji se tako pripremaju od najranijeg djetinjstva za profesionalni razvoj.

Tako da ja u svojoj klasi imam i studenta koji je magistrirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu te je došao na dodatno usavršavanje u Pariz, ali i učenika od sedam godina koji svira tehničke vježbe poput studenata na prijemnom ispitu na akademijama diljem svijeta. Ta vrsta vertikale kod nas još nije uspostavljena – navela je ona.

No, Smailović-Huart naglašava da u BiH ima veliki broj izuzetno nadarenih osoba, te ne smatra istinom tvrdnju da su studenti lijeni.

– Teško je ljude motivirati, teško im je uliti nadu, a jednom kad osjete da ima nade, kad vide da stvari idu naprijed, kad im rad postane gotovo pa zabava, onda rezultati ne izostaju. To je moje iskustvo sa studentima na našoj Akademiji – kazala je.

Najmlađi muzičari na ovogodišnjem projektu “Muzika na žici” imat će dio programa namijenjen njima – Novogodišnji program 27. decembra “Osmjeh uz jutarnju šetnju” u Narodnom pozorištu, a ponovo uz učešće pojedinih članova Sarajevske filharmonije. Isti dan će biti priređen program “Mala magična violina” koju će predstaviti djevojčica iz Italije, a nastupit će i mladi violinisti iz Slovenije i Francuske.

Komentirajući bh. scenu klasične muzike u BiH, Smailović-Huart ocjenjuje da u ovom slučaju vrijedi parametar “koliko para toliko muzike”, dodavši da Sarajevska filharmonija čini čuda po tom pitanju i dovodi najbolje što je moguće u datim uslovima.

Planovi za narednu godinu

– Pri tom, ako se vratimo malo unazad, kada sam ja odrastala vidjela sam na samo 200 m od mjesta gdje sam živjela najveće svjetske soliste i to u više navrata. Tada je Sarajevo imalo tri orkestra, a ne jedan koji “pokriva” i operu i svaki vjerski praznik i regularnu sezonu. Tad je postojala Koncertna poslovnica koja je imala svoju koncertnu sezonu recitala, koncerata kamerne muzike. Svega toga nema više, i svi se dovijaju kako znaju i umiju. Pa eto, i ovaj naš pokušaj da “Muzika na žici” ponovo zazvuči u gradu Sarajevu je mali doprinos tome da koncertni život bude bogatiji – mišljenja je ona.

Govoreći o planovima za iduću godinu, Violeta Smailović-Huart ističe da pored angažmana na Scholi Cantorum te sa Sarajevskom filharmonijom s kojom će svirati nekoliko koncerata, ima namjeru razvijati projekt “Muzika na žici” na internacionalnom planu.

– I naravno, moj plan je svirati, jer to mi je nekako jezik koji najradije govorim i koji najbolje razumijem – zaključila je Smailović-Huart u razgovoru za Fenu.