Skoro pet stoljeća Gazi Husrev-begove biblioteke: Spoj tradicije i modernog

Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, koja se klasificira kao historijska, odnosno biblioteka specijalnih zbirki, postoji skoro 500 godina. U Bosni i Hercegovini i svijetu poznata je po vrijednim rukopisima i drugim djelima značajnim, ne samo za historiju BiH i regiona, nego i šire. Ovaj ”čuvar” djela među kojima su i ona iz 12. stoljeća, ipak, nastoji biti ukorak s modernim vremenom i istraživačima iz zemlje i svijeta omogućiti brz i lak pristup građi.

Osim osnovne djelatnosti, čuvanja, arhiviranja i prezentiranje građe, Biblioteka ima i izdavačku djelatnost, djeluje i kao muzej, jer posjeduje vrijedne eksponate, ali i arhiv Islamske zajednice u BiH. Posjeduje i čitaonicu koju dnevno koristi oko 80 studenata i istraživača.

Katalogizirani su svi rukopisi koje Biblioteka posjeduje i odštampano 18 svezaka kataloga koji su pohranjeni od biblioteke u Washingtonu, SAD, do nacionalnih biblioteka u Francuskoj, Engleskoj, Turskoj, Austriji…

Biblioteka je od 8. januara 1537. godine, kada je osnovana drugom vakufnamom (zakladnim dokumentom) namjesnika Bosne Gazi Husrev-bega, nekoliko puta izmještana. Svojoj kući, odnosno u kompleks Gazi Husrev-begovih vakufa, vratila se 2014, a nova zgrada poklon je naroda i vlade države Katar.

Vakif Gazi Husrev-beg i sam nabavljao knjige

Gazi Husrev-beg je u svom kompleksu prvom vakufnamom osnovao džamiju, hanikah, a kasnije i medresu i druge objekte i vjersko-prosvjetne institucije. Ipak, da bi zaokružio sistem vjersko-obrazovnih i odgojnih institucija, odlučio je osnovati biblioteku, te u vakufnami naznačio da višak sredstava od gradnje izdvoji za nabavku vrijednih i probranih knjiga koje će služiti učenicima i prepisivanju onima koji se budu služili naukom. Štaviše, sam Gazi Husrev-beg učestvovao je u nabavci određenih knjiga, a bilješka o tome navedena je u nekoliko rukopisa.

Institucija je dijelila sudbinu nemirnih balkanskih prostora u svojoj skoro polumilenijskoj historiji, a to znači da nije bila pošteđena ratova, poplava, požara, niti svih drugih nedaća koje su povremeno zadešavale stanovnike Sarajeva i cijelog Balkana.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke, u razgovoru za Anadolu Agency (AA) govorio je o historijatu ove institucije, problemima s kojima se ona suočavala od nastanka, građi, nedavno realiziranim pojektima, ali i aktivnostima u pripremi.

Gazi Huserv-begova biblioteka vrijednim zbirkama može parirati srodnim institucijama širom svijeta, a bibliotečka građa privlači istraživače iz zemlje i sa svih strana svijeta.

Dvadeset hiljada djela na više jezika

”Ukupno ima oko 100.000 bibliotečkih jedinica. Ali, ono po čemu je najviše poznata, kako kod nas tako i šire, jest zbirka rukopisa. Mi posjedujemo, u ovom trenutku 10.789 kodeksa rukopisa, odnosno oko 20.000 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku pisanom arapskim pismom”, pojasnio je Lavić.

Riječ o djelima koja su se tokom skoro 500 godina vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima izučavala u medresama, hanikahima i vjersko-obrazovnim zavodima širom Bosne i Hercegovine. Nije riječ samo o vjerskoj literaturi, već dio fondova čine djela iz matematike, logike, filozofije, historije, astronomije i drugih naučnih disciplina.

Osman Lavić, direktor Gazi Husrev-begove biblioteke

Osim rukopisa, Biblioteka posjeduje vrijednu zbirku dokumenata na osmansko-turskom jeziku koji su nastali tokom vladavine Osmanskog carstva na ovim prostorima, kao vid komunikacije između različitih nivoa vlasti.

”Imamo oko 10.000 dokumenata te vrste. To su, fermani, berati, bujuruldije i ostale vrste osmanskih dokumenata te preko 30.000 štampanih knjiga na orijentalnim jezicima, uključujući 10 primjeraka takozvane turske inkunabule, odnosno prvih djela koja su štampana u štampariji Ibrahima Muteferrike, prvoj štampariji koja je u islamskoj civilizaciji osnovana u Istanbulu 1724. godine”, istakao je Lavić.

Najstariji prijepis datira iz 1105.

Najstariji prijepis rukopisa koji Biblioteka čuva jeste četvrti svezak djela ”Ihja ulumid-din” (Oživljavanje vjerskih znanosti) filozofa Ebu Hamida Muhameda el-Gazalija koji je prepisan 1. džumade-l-evvela 500/1105. godine, odnosno za života autora.

“On je, ustvari, prepisan šest godina prije smrti samog autora el-Gazalija, odnosno bez ikakve sumnje, to je najstariji prijepis toga djela danas poznat u svijetu“, rekao je Lavić.

Uprava Biblioteke ponosna je na svaku jedinicu koju posjeduju, jer je svaka knjiga, posebno rukopis, kako ističe Lavić, predstavlja historiju za sebe i riječ je o unikatu.

Ipak, izdvojio je desetak djela prepisanih u 12. stoljeću.

“Ponosni smo na djela izuzetne umjetničke, odnosno kaligrafske vrijednosti, koja čuvamo ovdje, kao što su džuzevi Mehmed-paše Sokolovića iz 16. stoljeća, džuzevi Ferhat-paše Sokolovića koji su došli iz banjalučke Ferhadije džamije, a za koje se smatra da su čak prepisani u 13. stoljeću”, rekao je Lavić.

Naveo je i primjere djela Bošnjaka koji su pisali, prepisivali, pjevali, komentarisali na orijentalnim jezicima i vrlo rano, oko 50 godina nakon što se ustabilila osmanska vlast na ovim prostorima, uključili se u kulturno-civilizacijski krug i počeli pisati.

Do danas je prepoznato/otkriveno više od 400 Bošnjaka i Bošnjakinja iz vremena osmanske vladavine, čija se djela danas čuvaju u Biblioteci.

Bogata međunarodna saradnja

Svjesna činjenice da Biblioteka ne može opstati sama, uprava nastoji ostvariti kvalitetnu saradnju sa srodnim institucijama (bibliotekama, institutima, zavodima i odjeljenjima) u zemlji i inostranstvu, tačnije, u Turskoj, Omanu, New Delhiju, Kuvajtu…

Značajna je saradnja s turskom Agencijom za koordinaciju i saradnju (TIKA), koja je prošle godine pomogla u štampanju monografije Biblioteke, urađene povodom 480 godina kontinuiranog rada.

“Posebno sa savremenim uvjetima u kojima Biblioteka danas radi, ona je postala žarište kulturnih zbivanja, kako Sarajeva, tako i regiona“, rekao je Lavić.

Uposlenici biblioteke uspjeli su mikrofilmovati i digitalizirati kompletnu rukopisnu građu.

”Tako da imamo mikrofilmovanu, digitaliziranu i pohranjenu građu na različitim lokacijama u zemlji i svijetu, kako nam se ne bi desilo, ne daj Bože, ono što se desilo Nacionalnoj biblioteci, Orijentalnom institutu i tako dalje”, rekao je Lavić.

Digitalizirana periodika od 19. stoljeća do danas

Formirana je i digitalna biblioteka, koja u funkciju puštena 2017, a cilj je korisnicima olakšati pristup bibliotečkoj građi. Riječ je o zahtjevnom projektu na kojem je rađeno nekoliko godina i u saradnji s nekoliko institucija u BiH.

”S obzirom na to da Biblioteka čuva kompletnu periodiku koja je izlazila na ovim prostorima, od 60-ih godina 19. stoljeća pa do danas, a odnosi se na kulturnu historiju naših naroda, i BiH i regije, mi smo smatrali potrebnim da tu periodiku digitaliziramo i da je u digitalnoj formi, u kompletnom pretraživom formatu putem naše web stranice ponudimo našim studentima, istraživačima i svima onima koji se bave izučavanjem naše historije”, rekao je Lavić.

Time je zaštićen vrlo rijetki i originalni primjerak djela, koji sada uposlenici mogu restaurirati i prikladno pohraniti.

Nekoliko stotina korisnika biblioteke istovremeno može putem internet stranice, čitaonice ili na drugi način u neograničenoj formi koristiti bogatstvo Biblioteke.

Lavić smatra kako su na taj način dodatno doprinijeli populariziranju kulturne pisane baštine na ovim prostorima.

U pripremi “Leksikon bošnjačke uleme”

Biblioteka se bavi i izdavačkom djelatnošću i već 40 godina izdaje naučni časopis ”Anali Gazi Husrev-begove biblioteke“, gdje istraživači iz BiH i šire imaju priliku objaviti naučna dostignuća i rezultate istraživanja.

Ove godine je objavljen ”Katalog osmanskih dokumenata“, a u pripremi je kapitalni projekt ”Leksikon bošnjačke uleme“, u kojem je u leksikografskom obliku pripremljeno 1.860 natuknica koje govore o bošnjačkoj ulemi od perioda sultana Mehmeda Fatiha do kraja 2014. godine. U leksikonu su navedeni Bošnjaci i Bošnjakinje, koji su doprinijeli u kulturnom, obrazovnom, vjerskom i odgojnom smislu. Riječ je projektu Biblioteke na kojem je rađeno 15 godina, a autor je Ahmed Mehmedović. Promocija ovog vrijednog djela planirana je za januar 2019. godine.