Sin Mersada Berbera: Moj otac se cjelokupnim radom identificirao s Bosnom

Obnovljena sarajevska Vijećnica uskoro je domaćin samostalne izložbe djela Mersada Berbera, bosanskohercegovačkog slikara sa svjetskim likovnim ugledom. Galerist Ensar Berber, sin poznatog umjetnika, najavljuje kako izložba „Alegorija Bosne“ kroz 33 djela ima namjeru prezentirati dio bogatog slikarovog opusa Mersada Berbera sa monumentalnom slikom „Splav Meduze“ kao light-motivom, javlja Anadolu Agency (AA).

Izložba, koja se održava pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, bit će svečano otvorena sutra, 6. jula, a posjetitelji će Berberova djela izložena u Vijećnici moći posjetiti u periodu od dva mjeseca, sve do 6. septembra.

Sarajevskom izložbom će biti obilježeno pet godina od smrti Mersada Berbera, ali je ovo i njegova prva izložba slika u Sarajevu nakon skoro pola stoljeća.

Pojedina djela prvi put na svjetlu dana

Ensar Berber ističe kako je namjera djela velikih formata iz obiteljske ostavštine napokon prikazati na danjem svjetlu, neka od njih prvi put javno.

Povjesničarka umjetnosti Aida Abadžić Hodžić je kustosica sarajevske izložbe, ali i ranije, netom završene Berberove izložbe održane u Muzeju Pera u Istanbulu.

„Cilj je bio izložbu iz Istanbula preseliti u sarajevsku Vijećnicu. No, s obzirom na potrebu prilagodbe prostora za galerijske svrhe, u Sarajevu će biti izložen nešto manji broj slika, ukupno 33 djela“, kaže Ensar Berber.

Centralna slika, koja će zasigurno dominirati cijelom izložbom, bit će „Splav Meduze“, popularno nazvana „bosanska Guernica“, koja nije bila dio istanbulske izložbe.

Ensar ovu sliku ocjenjuje remek-djelom očevog stvaralaštva koje će dimenzijama, motivima i markantnošću biti light-motiv izložbe „Alegorija Bosne“.

Riječ je o slici rađenoj 80-ih godina u Sarajevu tehnikom ulja na platnu. Ona je u biti omaž poznatom umjetniku Théodoreu Géricaultu. Riječ je o Berberovoj interpretaciji Géricaulta u kojoj su korišteni lokalni, sarajevski likovi iz slikarovog susjedstva. Po svojoj tematici i pozadini, ona spada u dio opusa predskazanja rata koji će se desiti nešto kasnije.

Slika je dimenzija pet puta pet metara i do sada je bila izlagana samo jednom, u Barceloni 2009. godine.

Identifikacija sa Bosnom

„Moj otac se svojom tematikom i svime proizašlim na njegovim slikama identificirao sa Bosnom. Gdje god je živio i stvarao, nikad nije bježao od Bosne“, kaže Berberov stariji sin Ensar.

Izložba u sarajevskoj Vijećnici emotivan je događaj za cijelu obitelj Berber s obzirom da je riječ o prvoj samostalnoj izložbi Mersada Berbera nakon 50 godina i niza grupnih izlaganja. Izložba dolazi posthumno, pet godina nakon odlaska velikog slikara, koji je najveći dio svog života proveo na relaciji između Sarajeva, Zagreba i Ljubljane.

Ujedno, ovo je prvi projekt novoosnovane Fondacije “Mersad Berber”, koja ima sjedište u Sarajevu.

„Naša je misija pokušaj iznalaženja adekvatne lokacije za Fondaciju. Referiram na izložbeni prostor koji bi se, a to je naša velika obiteljska želja, vremenom možda pretvorio u muzej otvoren za posjetitelje i u kojem bi bila izložena stalna zbirka iz našega fundusa“, kaže Ensar.

Mersad Berber je izlagao od Japana do Amerike i svugdje je bio prepoznat po svom stilu. Internacionalni ugled dobio je, ipak, živeći na malim prostorima i u malim nacijama.

Međunarodni ugled i život u “maloj” sredini

„Činjenica je da je to malo umjetnika uspjelo, jer je većina njih s malih prostora postalo prepoznato, razmjerno njihovim kvalitetama, nakon što su počeli živjeti i stvarati u velikim svjetskim centrima. Berber je ostao živjeti u maloj sredini“, kaže Ensar.

Na otvorenju izložbe se očekuju brojni ugledni gosti. Izložbu će otvoriti član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, a kao supokrovitelj sudjelovat će gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka, kao i Edvard Lucie-Smith, jedan od najcjenjenijih živućih povjesničara umjetnosti.

Mersad Berber je rođen 1. januara 1940. u Bosanskom Petrovcu, slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine. Predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu. Tokom 1990-ih godina, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, Berber je odselio u Zagreb, i do smrti 2012. godine živio je i radio u Zagrebu i Dubrovniku.

Berber se bavio slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom, a radio je i scenografiju i kostimografiju. Godine 1985. završio je svoj crtani film “Tempo Secondo”.

Mersad Berber je održao skoro stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu grupnih izložbi u Europi, SAD-u i Aziji, a dobitnik je više od 50 nagrada i priznanja za svoj rad. Bio je član Ruske akademije umjetnosti od 2007. godine, a 1984. Galerija “Tate” u Londonu uvrstila je Berberove slike u svoju stalnu postavku.

Najpoznatija Berberova djela su: “Splav meduze”, “Sarajevske razglednice”, “Skenderovi soneti”, “Put u Skender Vakuf”, “Otomanske kronike”, “Dubrovački dnevnici”, “Osman”, “Alegorija o Srebrenici” i brojna druga.