Šešum: Saradnja Bosne i Hercegovine i UNESCO-a na veoma visokom nivou

Iduće godine navršava se 30 godina od kako je Bosna i Hercegovina članica UNESCO-a. Govoreći o tom periodu za Fenu, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum ističe da je saradnja Bosne i Hercegovine i UNESCO -a kroz cijeli taj trodecenijski period na veoma visokom nivou.

– To se može vidjeti ne samo kroz implementaciju projekata i aktivnosti, nego kroz svakodnevnu saradnju sa velikim brojem institucija, predstavnika civilnog društva, kulturnih radnika i umjetnika te pojedinaca iz cijele Bosne i Hercegovine. Jako nam je drago da je UNESCO kao organizacija Ujedinjenih naroda prepoznata kao pouzdan partner u skoro svim poljima UNESCO-ovog mandata, a posebno u sektorima kulture, obrazovanja, nauke, medija i komunikacija – podvukao je Šešum.

Rezimirajuću ovu godinu, Šešum je istaknuo da uzimajući u obzir da smo još uvijek u procesu oporavka od pandemije Covid-19, može se reći da je ova godina bila jako uspješna. Tu se ne misli isključivo na uspjehe UNESCO-a, nego generalno aktivnosti BiH povezane sa mandatom i saradnjom s UNESCO-om.

– Ove godine su kompletirane dvije nominacije BiH za Listu svjetske baštine UNESCO-a, nominacije na Reprezentativnu listu nematerijalne baštine, Lista nematerijalne baštine Kantona Sarajevo, zajednička izjava ministara obrazovanja različitih nivoa vlasti u BiH o prioritetima u polju jačanja kvaliteta obrazovanja, Zajednička izjava gradonačelnica/gradonačelnika i načelnika/načelnica iz četrdeset i sedam gradova i opština širom BiH kojom su se obavezali da se ne koriste govorom mržnje u javnom prostoru, a posebno na društvenim mrežama. Imamo još veliki broj drugih aktivnosti, a pobrojane su neke od najvažnijih – podvukao je šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum.

Dvije nominacije za Listu svjetske baštine su “Pećina Vjetrenica” i “Sedreni slapovi na rijeci Uni u Martin brodu”, dok su “Nevesinjska olimpijada” i “Tradicija uzgajanja konja lipicanera” su nominacije za Reprezentativnu listu nematerijalne baštine te Listu dobrih praksi.

Šešum također ističe da postoji i veliki broj regionalnih aktivnosti u koje je BiH uključena zajedno sa UNESCO-om i one polučuju veoma pozitivne rezultate. UNESCO je također nakon zemljotresa koje je početkom godine pogodio područje opština Stolac i Ljubinje, na inicijativu i zahtjev Ministarstva civilnih poslova BiH, obezbijedio sredstva za obnovu škola, oštećenih zemljotresom u te dvije opštine.

Prošle godine je Prašuma Janj uvrštena kao prvo prirodno dobro iz BiH u okviru najveće serijske nominacije “Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope”. Govoreći o brizi za tu prašumu, Šešum navodi da javna ustanova Šume Republike Srpske, koja upravlja zaštićenim područjem, posao obavlja korektno u okviru zakonskih okvira, kao i raspoloživih materijalnih finansijskih sredstava.

Šef Ureda UNESCO-a u BiH također se osvrnuo na činjenicu da dio prašume Janj pripada i Federaciji BiH, ali taj dio nije uvršten na listu.

– Nismo upoznati sa stanjem na navedenom dijelu prašume Janj, ali u toku nominacije je razgovarano i o proširenju područja koje se nominiralo, ali zbog različitih režima zaštite lokaliteta u dva entiteta do toga nije došlo – naveo je Šešum.

Osvrnuvši se na nedavnu reakciju Centra za svjetsku baštinu UNESCO-a u vezi sa gradnjom na zaštićenim područjima Starog grada u Mostaru te nekropole Radimlja, kao i nerijetkim natpisima i izjavama da je ugrožen opstanak mostarskog Starog mosta na Listi UNESCO-a, Šešum je podsjetio da je Centar za svjetsku baštinu UNESCO-a 6. septembra u skladu sa članom 174. Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije iz 1972. godine, uputio pismo nadležnim institucijama Bosne i Hercegovine, tražeći dodatna pojašnjenja vezano za intervencije u prostoru koje potencijalno mogu uticati na lokalitet svjetske baštine, područje starog grada oko Staroga mosta u Mostaru, kao i na lokalitet nekropole Radimlja Stolac, upisane na Listu svjetske baštine UNESCO-a, kao jedan od dvadeset i osam elemenata zajedničke nominacije “Stećci – srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.

– U konkretnom slučaju radi se o skakaonici izgrađenoj u glavnoj zoni “Područja starog grada oko Starog mosta u Mostaru”, kao i o komercijalnom objektu unutar zaštitne zone nekropole Radimlja Stolac. Pošto je ovaj slučaj u toku, u ovome trenutku ne možemo dati dodatna pojašnjenja. U svakom slučaju sada sve zavisi od toga sta će od strane Bosne i Hercegovine biti dostavljeno Centru za svjetsku baštinu UNESCO-a, i kako će savjetodavna tijela procijeniti dostavljenu dokumentaciju i situaciju na terenu – ustvrdio je on.

Vezano za primjedbe stručnjaka i građana Mostara i BiH vezano za stanje u Mostaru, Šešum naglašava da je Ured za saradnju sa UNESCO-om upoznat sa situacijom i pokušava pomoći da se nađe adekvatno rješenje kako bi se stanje poboljšalo. U dogovoru sa Gradom Mostarom u slijedećem periodu u planu je organizacija sastanka na kojem bi pozvali sve odgovorne institucije u cilju daljnjeg osnaživanja saradnje i koordinacije, koja u mnogome može doprinijeti poboljšanju stanja.

Govoreći o odnosu koji država ima prema dobrima upisanim na Listu svjetske baštine UNESCO-a, Šešum ocjenjuje da se generalno odnos BiH prema dobrima svjetske baštine ne razlikuje previše od situacije u drugim državama potpisnicama Konvencije.

– Naravno, uvijek može bolje, ali postoje stvari za koje bismo željeli da se poboljšaju. To su naravno već pomenuta potreba za jačanjem koordinacije, kao i potreba usklađenosti režima upravljanja područjima upisanim na Listu svjetske baštine u odnosu na domaće zakonodavstvo. Imamo primjere gdje dobra svjetske baštine, a pogotovu njihove zaštitne zone nemaju odgovarajuće režime pravne zaštite u skladu sa lokalnim zakonodavstvom. Na ovaj se način zbog neusklađenosti u nadležnostima između ministarstava različitih nivoa vlasti, lokalnih i nadležnih inspekcijskih organa, pojavljuje pravni vakum a s njim i problemi koji utiču na sama dobra – podvukao je Šešum.

Tri godine su prošle od pokretanja inicijative UNESCO grad filma, a Šešum je mišljenja da je to iznimno pozitivna priča za koju se mora naglasiti da su u UNESCO-u jako zadovoljni sa dosadašnjim razvojem aktivnosti.

– Kroz ove tri godine Sarajevo se adekvatnije pozicioniralo na mapi Kreativnih gradova. Sarajevo kao kreativni grad, ali i cijela Bosna i Hercegovina, kroz aktivnosti vezano posebno za Sarajevo Film Festival, doprinose ostvarenju konkretnih ekonomskih benefita, koji direktno doprinose boljitku građana ali i promociji pozitivne slike BiH – podvukao je on.

Kad je riječ o projektu Sustainable Travel Pledge – Povelja održivog putovanja, šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum kazao je da je on u razvoju te da se nada da će u toku decembra imati neke nove informacije i konkretnije rezultate tog projekta.