Šešić: Dokumentarci su dovoljno moćni da pokrenu bitne debate u društvu

Takmičarski program – dokumentarni film 27. Sarajevo Film Festivala, prema izboru selektorice Rade Šešić, predstavit će ove godine 16 filmova, od kojih će osam zabilježiti svjetsku, jedan europsku, šest regionalnu i jedan bosanskohercegovačku premijeru. Oni otvaraju brojne aktuelne teme te istraživački ukazuju na probleme čovjeka današnjice.

U osvrtu na ovogodišnju selekciju, Šešić je navela da je uvijek veliko pitanje – šta čini jedan film dobrim i šta ga izdvaja od drugih.

– Naša selekcija je vrlo ekskluzivna jer imamo samo 11 prikazivačkih termina i statistički gledano, od 156 pregledanih filmova, tek 10 posto može ući u selekciju. Ovogodišnja festivalska filmska žetva je vrlo dobra, imamo puno ozbiljnih filmova, neki su zaista velika djela, rezultat dugoročnih istraživanja i kreativnih filmskih opservacija. Imamo dosta filmske originalnosti i svježine unutar selekcije, novih ideja, novih pogleda na svijet oko nas – obrazloženje je te selektorice koje se može pročitati u najavi programa Sarajevo Film Festivala.

Govoreći u razgovoru za Fenu o teškoćama s kojima se kao selektor susretala jer je izbor filmova rađen u vremenu pandemije i zatvorenosti, Šešić kaže da su se autori susretali sa dosta problema tokom korona krize.

– Nisu mogli ići na snimanje, bili su kao i svi mi u izolaciji, također mnogi su zapali u tešku finansijsku krizu, nije bilo sredstava za produkciju i autori jednostavno nisu mogli ostvariti ono što su pripremali u vremenu prije korone. No, s druge strane to vrijeme izolacije i čekanja dalo je priliku onima koji su prije korone snimili materijal da ga promišljaju, da im proces montaže puno duže može trajati, da kreiraju dizajn zvuka, razmišljaju o festivalskoj strategiji. Ukratko – da budu spremniji kada im film izađe u svijet. Tako da smo dobili izvrsnih, promišljenih i kompleksnih filmova – mišljenja je ona.

Govoreći o tematskom okviru filmova, Rada Šašić ocjenjuje da uzbudljive priče, relevantna promatranja svijeta oko nas autori obično centriraju oko čovjeka, ljudi- običnih, neobičnih, inspirativnih.

Pojašnjava da dokumentarni film otvara širu perspektivu o određenoj temi i to se može ostvariti na upečatljiv način samo ukoliko se autor uspio približiti učesnicima događanja te je blizak i razumijeva tačku gledišta junaka o kojima govori.

– Tako recimo u filmu “Fabrike radnicima” sa kojim otvaramo naš Takmičarski program, radnici ITAS fabrike pokušavaju se oduprijeti kapitalizmu, sačuvati svoje samoupravljačko tijelo i održati u životu organizaciju u kojoj rade i od koje žive. U protivnom, ona će biti prodata, privatizirana, uništena kao stotine drugih u post-socijalističkom periodu. No, pored junaka, opet ističem, najvažniji je sam autor. Ona/on kao dobar stvaralac, dokumentarista uvijek stoji u centru zbivanja, u srcu stvarnosti, i koristi svoje umjetničko oko da gleda, tumači i promišlja ono što ga okružuje – podvukla je Šešić.

Komentirajući razvoj dokumetarnog filma, smatra da je ovo vrijeme njegovog procvata te da se rade sve vrste dokumentarnih formi – doku-fikcija, hibridna forma, doku-animacija, dokumentarni poetski esej, intimne refleksije raznih autorskih istraživanja.

– Dokumentarci pobjeđuju na festivalima koji su zapravo uvijek dominantno posvećeni igranom filmu. Sjetimo se impresivnog Venecijanskog pobjednika iz 2013. “Sacro GRA” dokumentarca ili filma iz Rumunije “Collective”, koji je ove godine uspio doći do posljednjeg kruga za Oscara i to u duploj nominaciji: i za najbolji dokumentarac ali i za najbolji cjelovečernji film van engleskog govornog područja. Ista fantastična stvar bila je i sa makedonskim briljantnim filmom “Zemlja meda” prošle godine. Evropsku nagradu publike, prestižni LUX u konkurenciji velikog broja i igranih i dokumentarnih, ove je godine dobio također dokumentarac. Naši regionalni autori su naravno dio te svjetske scene i to se može osjetiti u našoj selekciji, lani i predlani, a još više ove godine – ocijenila je Šešić.

Za poziciju dokumentarnog filma i potrebu njegove veće prisutnosti selektorica Dokumentarnog programa SFF-a smatra da je dokumentarnoj sceni potrebno više prikazivanja dokumentaraca u regiji.

– To u svijetu već odavno postoji. U Nizozemskoj gdje živim od 1993. postoji više od 30 godina veliki festival dokumentarnog filma IDFA u Amsterdamu. Već više od deset godina dio sam selekcijske komisije takmičarskog dijela festivala i tu na selekciju dođe oko 4.000 filmova iz cijelog svijeta. Vidi se da je dokumentarno stvaralaštvo i izazovno i prakticirano i to vrlo strastveno na svim kontinentima. No, samo u nekim zemljama svijeta dokumentarci se prikazuju u kinima na redovnom repertoaru. U Nizozemskoj je upravo taj festival IDFA popularizirao dokumentarni film kao kreativnu izražajnu formu. Festival je potencirao autorski dokumentarac i napravio distinkciju između TV reportaže, TV programa i dokumentarne autorske, umjetničke forme – podvukla je.

Šešić ističe da pomenuti filmovi stižu u kina i da karta košta isto kao i za igrani film te da gledatelje jednostavno zanima kakvi su to filmovi koji pobjeđuju na IDFA ili Sundance festivalu.

– I mi imamo dobre autorske dokumetarce ali se jako teško probijaju do kino dvorana. Vrlo malo ima kina koja prikazuju baš dokumentarce i još manje tv stanica koje u nekom redovnom terminu prikažu bilo domaće ili strane autorske dokumentarce. Nakon što filmovi stignu do gledalaca, stvari će se početi odvijati puno brže i ići u pozitivnom smjeru. Filmovi će doći na debatni stol i o njima će se raspravljati. A to je jako potrebno, jer dokumentarci su barometar društva. Oni signaliziraju šta to vrije u društvu, koje su to teške ali goruće teme koje se izbjegavaju u zvaničnim krugovima i guraju pod tepih – podvukla je.

Mišljenja je da ova godina nudi nekoliko filmova koji bi trebali biti široko prikazivani u regiji, uz osmišljanje i relevantne debate.

Kao primjer navodi film iz Srbije “Potreba za mržnjom” koji govori o nasilju oko nas, na ulici, u kafanama, posvuda. O nasilnicima, huliganima koji iz čista mira iz obijesti i zločestoće napadnu nekoga, tuku ga, maltretiraju i često takvi ispadi tragično završe. Taj je film motiviran smrtnim ishodom nakon sto je brat autora napadnut u kafani u Beogradu.

Ili film sa Kipra, gdje, kako pojašnjava Šešić, mlade Filipinke čuvaju djecu i starije, invalide, oboljele, od njih zavisi veliki dio društva i onda se nađe lokalni manijak, ubojica koji pikira na strankinje i ubija ih. Tu su i filmovi o kojima treba pričati u BiH, smatra ona, poput onih koje su perspektive mladih. Film “Bosanski Brodvej” govori o mladim glumcima koji rade sa stranim mentorom i dok on planira svoj odlazak, mlade hvala panika šta da rade – da odu ili ostanu.

Podvlači također da je “Disturbed Earth” film koji na esejistički način promatra bol i patnju Srebrenice, ljudi, tla, zemlje, podneblja, duha cijele sredine.

– Svi ti filmovi trebali bi ići među ljude da ih vide, te da se bitne debate otvore u društvu. Dokumentarci su dovoljno moćni da to pokrenu. Samo im se treba dati prilika. Autori su oštri, kritični , hrabri, ali u isto vrijeme su i pjesnici i filozofi. Damir Šagolj i Danis Tanović imaju na ovom SFF-u i dokumentarni film a ne samo igrani. Njihov susret sa izbjeglicama koji prolaze ali i dugo ostaju u Bosni postavlja ključna socijalna i humanitarna pitanja – podvukla je Rada Šešić.

Ona ističe da ima veliki respekt za svakog autora iz naše regije. Navodi da sredstava baš i nema za dokumentarce te autori rade zbog osobne strasti i potrebe da se izraze a ne da zarade i prakticiraju samo svoju filmsku profesiju.

– Zato je prekrasno da autori dokumentaraca dobijaju adekvatan prostor na Sarajevo Film Festivalu i da su tretirani kao zvijezde, bar kada igra njihov film u kino dvorani i kada im publika često zahvaljuje na trudu i stajaćim ovacijama, pohvalama i burnim aplauzom, a sutradan nakon projekcije svaki autor dobije mogućnost šire debate i to ne samo sa novinarima već sa aktivistima i onima koje zanimaju ljudska prava, iz regije i svijeta – kazala je u razgovoru za Fenu selektorica Takmičarskog programa – dokumentarni film 27. Sarajevo Film Festivala Rada Šešić.

Filmovi iz tog programa bit će prikazivani u novootvorenom Cineplexx kinu.