Saradnja kao faktor unapređenja položaja javnih institucija kulture KS

Institucije kulture u Kantonu Sarajevo, uključujući i javne institucije, ne samo da mogu unaprijediti svoje poslovanje, već mogu postati generatori ekonomskog razvoja – rečeno je danas na online okruglom stolu “Saradnja kao faktor unapređenja javnih institucija kulture Kantona Sarajevo” koji je okupio predstavnike institucija kulture, vlasti, te stručnjake iz oblasti ekonomije i psihologije u organizaciji Centra za promociju civilnog društva (CPCD).

Kako je pojašnjeno, osnovni cilj okruglog stola je usvajanje nekoliko zaključaka i preporuka prema institucijama vlasti, za međusobnu saradnju institucija kulture i prema javnosti, u cilju unapređenja poslovanja i rada institucija kulture.

Projektni službenik u Centru za promociju civilnog društva Tarik Moćević kazao je da se okrugli sto održava u okviru projekta “Kulturne i kreativne industrije u institucijama kulture Kantona Sarajevo” koji provodi Centar za promociju civilnog društva uz finansijsku podršku Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

– Projekt u nazivu nosi pojam kreativne industrije. U kontekstu promjena u domeni politika u Evropi i šire, od 1990-ih godina došlo je do rapidnih promjena u promišljanju o kulturi i kreativnim industrijama, koje se danas smatraju alatima za generiranje ekonomskog rasta – smatra Moćević.

Istakao je da naziv ‘kreativne industrije’ implicira da se o kulturi, umjetnosti i medijima počelo promišljati na ekonomski način.

– Potrebne su određene promjene u odnosu sa institucijama vlasti, o čemu smo i danas razgovarali, ali je potrebno i jačanje kapaciteta, pa možda i promjena u načinu rada ili modernizaciji rada samih institucija kulture – istakao je Moćević.

Naglasio je da je u okviru projekta, Centar za promociju civilnog društva sklopio memorandume o saradnji sa više od deset kulturnih institucija Kantona Sarajeva.

– S njima ćemo imati dugoročnu saradnju, jer naglašavamo ulogu civilnog sektora u svim segmentima društva uključujući i kulturu, i tu saradnju smatramo jednim od koraka spomenute modernizacije – kazao je Moćević te dodao da su među njima Narodno pozorište, Sarajevska filharmonija, SARTR, BKC, Kamerni teatar, Pozorište mladih, Biblioteka Sarajeva, Historijski arhiv i drugi.

Na edukaciji o različitim temama, kao što je menadžerstvo, ljudski resursi, digitalni marketing i ostalo, Moćević je kazao da su te teme odabrali nakon razgovora sa predstavnicima institucija više od 20 učesnika, uključujući tu i osoblje institucija koji nisu iz Sarajeva, a za čije su se učešće, nakon prebacivanja edukacije na online formu, otklonile sve prepreke, među kojima je Biblioteka u Brezi, Hrvatsko narodno kazalište iz Mostara i ostali.

– Vjerujemo da smo održavanjem edukacija uspjeli napraviti barem jedan korak u jačanju kapaciteta institucija. Međusobna saradnja sa institucijama vlasti je posebno bitna tema, uključujući različite prepreke sa kojima se kulturne institucije u radu suočavaju, te je to jedan od primarnih motiva organizacije današnjeg okruglog stola – istakao je Moćević.

Direktorica CPCD Aida Daguda i projektna menadžerica CPCD Dajana Cvjetković ukratko su predstavile projekt ističući da kraj projekta ne označava i kraj saradnje sa institucijama, već proširenje obima rada i jačanje kulturnih institucija.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Almir Peštek smatra da su za budućnost potrebna nova znanja, jer je vođenje posla interdisciplinarni postupak.

Naglašava da nastavni planovi nisu dovoljni da pruže znanja za vođenje posla na pravi način.

– Kultura je biznis, moramo razvijati kadrove, a naš ključni izazov je kako modernizovati institucije kulture da bi one bile održive – istakao je.

Direktorica CPCD Aida Daguda govorila je o načinu osiguravanja novca za projekte iz oblasti kulture.

– Moramo biti poduzetni, bez obzira u kojoj oblasti radimo. Na tržištu imamo klijente i korisnike, moramo imati više hrabrosti i kreativnosti – poručila je Daguda.

Direktor Sarajevskog ratnog teatra – SARTR-a Aleš Kurt smatra da je potrebno provesti depolitizaciju kulture.

– Ako hoćemo da napravimo bilo kakav pozitivan korak, potrebne su sistemske promjene da bi se riješio način rada umjetnika i kulturnih radnika – istakao je.

Također je dodao da su u Kantonu Sarajevo i BiH potrebni zakoni o kulturi, kojih trenutno nema ili nisu dobri, te da je potrebna volja da se ti zakoni naprave, usvoje i provedu.

Rukovoditeljica produkcije Međunarodnog teatarskog festivala – Scene MESS Lejla Hasanbegović tvrdi da se taj festival internacionalizirao, ali ih institucije ne prate.

– Problem su osobe u Ministarstvu koji se ne educiraju i koji ne znaju šta treba mijenjati u zakonima. Mi ne odustajemo, to je i ljubav i posao, i upravo zahvaljujući tome, MESS se održao. Kultura se ne može zasnivati na entuzijazmu određenog broja ljudi – istakla je.

Na okruglom stolu se raspravlja o dva panela, ‘Kulturna industrija tokom pandemije’ te ‘Mogućnosti poslovanja i ekonomskog napretka javnih institucija kulture’, nakon čega će biti usvojeni zaključci i preporuke.