SAD se vraćaju u UNESCO, platit će više od 600 miliona dolara zaostalih davanja

Agencija Ujedinjenih nacija za obrazovanje i kulturu, UNESCO, objavila je u ponedjeljak da se Sjedinjene Države planiraju ponovo pridružiti – i platiti više od 600 miliona dolara zaostalih davanja – nakon decenijskog spora izazvanog potezom organizacije da uključi Palestinu kao članicu.

Američki zvaničnici kažu da je odluka o povratku motivirana zabrinutošću da Kina popunjava prazninu koju su SAD ostavile u kreiranju politike UNESCO-a, posebno u postavljanju standarda za umjetnu inteligenciju i tehnološko obrazovanje širom svijeta.

SAD će se suočiti s glasanjem u 193 zemlje članice

Zamjenik američkog državnog sekretara za upravljanje i resurse Richard Verma podnio je prošle sedmice pismo generalnoj direktorici UNESCO-a Audrey Azoulay u kojem ozvaničava plan za ponovno pridruživanje.

Azoulay je obavijestila ambasadore o odluci SAD na posebnom sastanku u ponedjeljak. Očekuje se da će se povratak SAD – nekada najvećeg finansijera agencije – suočiti s glasanjem u 193 zemlje članice narednog mjeseca, kazao je diplomata UNESCO-a.

Odluka je veliki finansijski podsticaj Organizaciji Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznatoj po svom programu Svjetske baštine, kao i projektima za borbu protiv klimatskih promjena i učenje djevojčica da čitaju.

Ublažavanje tenzija

SAD i Izrael prestali su finansirati UNESCO nakon što je 2011. izglasao uključivanje Palestine kao države članice, a obje zemlje su izgubile pravo glasa 2013. Trumpova administracija odlučila je 2017. da se potpuno povuče iz agencije sljedeće godine, pozivajući se na antiizraelsku pristrasnost i probleme upravljanja.

U svom prošlosedmičnom pismu, Verma je ukazao na napore UNESCO-a ka reformi upravljanja i „smanjenju politizirane debate, posebno o pitanjima Bliskog istoka“. Delegacija iz Washingtona došla je u Pariz prošle sedmice kako bi uručila pismo, koje je dobio AP.

Od svog izbora 2017., Azoulay je radila na rješavanju razloga zbog kojih su SAD otišle, kroz budžetske reforme i izgradnju konsenzusa među jordanskim, palestinskim i izraelskim diplomatama oko osjetljivih rezolucija UNESCO-a.

-Odluka SAD da se vrate rezultat je petogodišnjeg rada, tokom kog smo ublažili tenzije, posebno na Bliskom istoku, poboljšali naš odgovor na savremene izazove, obnovili velike inicijative na terenu i modernizovali funkcionisanje organizacije – kazala je Azoulay za Associated Press.

Ona se sastala s demokratama i republikancima u Washingtonu kako bi objasnila te napore, navodi diplomata UNESCO-a. Zahvaljujući tim dvostranačkim pregovorima, diplomate UNESCO-a izrazile su uvjerenje da je odluka SAD-a o povratku dugoročna, bez obzira na to ko pobijedi na predsjedničkim izborima iduće godine.

Neizmirene obaveze

Diplomate nisu bile ovlaštene da budu javno imenovane u razgovorima o zakulisanom radu koji je doveo do američke odluke.

Prema planu, američka vlada će platiti svoje obaveze za 2023. plus 10 miliona dolara bonusa ove godine namijenjenih obrazovanju o holokaustu, očuvanju kulturnog nasljeđa u Ukrajini, sigurnosti novinara i obrazovanju nauke i tehnologije u Africi, navodi se u Verminom pismu.

Bidenova administracija već je zatražila 150 miliona dolara za budžet za 2024. godinu koji će ići prema Unescovom finansiranju i neizmirenim obavezama. Plan predviđa slične zahtjeve u narednim godinama dok se puni dug od 619 miliona dolara ne isplati.

To čini veliki dio UNESCO-vog godišnjeg operativnog budžeta od 534 miliona dolara. Prije odlaska, SAD su doprinijele s 22 posto ukupnog finansiranja agencije.

Finansijska neizvjesnost

Državni podsekretar za upravljanje John Bass rekao je u martu da je odsustvo SAD-a iz UNESCO-a ojačalo Kinu i “podrilo našu sposobnost da budemo jednako efikasni u promoviranju naše vizije slobodnog svijeta”.

Rekao je da je UNESCO ključan u postavljanju i oblikovanju standarda za poučavanje tehnologije i nauke širom svijeta, “tako da ako smo stvarno ozbiljni u vezi sa konkurencijom u digitalnom dobu s Kinom, ne možemo sebi priuštiti da budemo odsutni.”

Američko odsustvo gurnulo je agenciju u finansijsku neizvjesnost. Diplomate UNESCO-a opisali su stezanje kaiša u programima agencija i agresivne napore Azoulay da poveća dobrovoljno finansiranje iz drugih zemalja kako bi se popunile praznine.

Dobrodošlica Izraelu

Jedan diplomata je izrazio nadu da će američki povratak donijeti “više ambicija i više vedrine” – i podstaći programe za reguliranje vještačke inteligencije, školovanje djevojčica u Afganistanu i hroniku žrtava ropstva na Karibima.

Diplomata je rekao da bi agencija također “poželjela dobrodošlicu” Izraelu da se vrati ako želi da se ponovo pridruži.

Sjedinjene Države prethodno su se povukle iz UNESCO-a pod Reaganovom administracijom 1984. jer su smatrale da se agencijom loše upravlja, da je korumpirana i korištena za unaprijeđenje sovjetskih interesa. Ponovo su se pridružile 2003.