Radionice za mlade: Stop-motion animacija i rad na pripovjedačkoj predstavi

Udruženje Bajke prezentiralo je Projekt “Kulturna baština kroz prizmu modernih tehnologija” koji se realizira u okviru Regionalnog programa lokalne demokratije na zapadnom Balkanu 2 (ReLOaD2), finansira ga Evropska unija, a implementira Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP), uz podršku sarajevske Općine Centar.

Predsjednica Skupštine Udruženja Željka Lemez za nastavak tog projekta najavila je radionice/školu stop-motion animacije u devet modula nakon kojih će mladi samostalno producirati svoje animirane filmove, te rad na produkciji pripovjedačke predstave. Prikazat će ih na trodnevnom događaju koji će sami i organizirati.

-Uredit ćemo još i predstavu. Sve se naravno temelji na bajkama, na narodnim bajkama bosanskohercegovačkim. Već smo odabrali neke od bajki, napravili uži izbor – kazala je novinarima.

Glumica Tatjana Šojić rado pripovijeda bajke i uživa u tome, a rad sa mladima za nju je uvijek inspirativan. Očekuje da će rad na Projektu biti na obostrano zadovoljstvo, te ističe dugogodišnje nastojanje Udruženja Bajka da postignu kontinuitet u radu kako sadržaji na kojima rade ne bi bili aktuelni samo nekim povodom.

Sudionik Projekta Alan Savić naglašava da je namjera tog projekta, kroz module, proći kompletan proces od odabira bajke, prilagođavanja teksta za sam film, pokazati kako se to izrađuju lutke, izrada scenografije, kao i snimanje i kompletna produkcija. Dodaje da u izradi lutki najviše rade sa vunom, ali se može koristiti papir ili pak lego kockice.

Pop Art Festival

---

Kolektivna izložba „Novi talasi 2“ i panel diskusija četvrtog dana PAF-a

Gost predavač Osman Arslanagić naglašava namjeru da se, kroz taj projekt, žanr bajke primijeni na animirani film. Kako je kazao to su novine, rado prihvaćene kod publike. Iz iskustva kaže da su to zapravo ozbiljni filmovi o raznim temama.

-Likovi koje oblikujemo u filmu ili pozorištu prilagođeni su glumcima. U bajkama možemo izmaštati lik, od početka do kraja. Animirani film, na nivou bajki je fantastična mogućnost da se ljudi izraze i oplemene. To je zanimljiv proces koji zahtijeva puno strpljenja i znanja – naglasio je Arslanagić.

Hedina Tahirović-Sijerčić najavila je objavljivanje dvojezične priče (na romskom i na bosanskom jeziku), te bogato ilustrovanu slikovnicu. Označila je to kao priliku da se nauči ili obnovi znanje romskog jezika.

Doktor Tahirović-Sijerčić nekoliko godina je istraživala romske priče i bajke koje je sakupio romolog Rade Uhlik. Obradila ih je i prevela, čak uradila i naučno-istraživački rad na osnovu 547 romskih priča.

-Romske priče se ne razlikuju mnogo od bh. priča jer mi smo dio ovog prostora. Jedina razlika je što mi imamo još jedan dodatni jezik, koji nažalost izumire na ovim prostorima jer se niko ne brine o tome – naglasila.

Pripovjedačica narodnih bajki i profesorica violine u Srednjoj muzičkoj školi Marina Đorđević podsjeća da je pripovijedanje bajki djeci zapravo počelo u novijoj historiji čovječanstva, posljednjih dvjestotinjak godina. Bajke, kao usmena predaja, ranije su bile pripovijedane odraslima. Bajke imaju poseban jezik, koji se zapravo obraća našoj duši. U bajkama se radi o podjeli na dobro i zlo.