Promoviran katalog “Avlije i bašče Svrzine kuće”
Velika avlija Svrzine kuće bila je nedovoljna da primi sve posjetitelje koji su jučer u 14 sati došli osjetiti čar stare bosanske stambene arhitekture i mirise bogate vegetacije koja je svojstvena nekadašnjem načinu života.
A i prilika je bila jedinstvena jer je pedagog Muzeja Sarajevo, dugogodišnji vodič kroz Svrzinu kuću, Mustafa Arslanović napisao knjigu o botaničkom svijetu i svim biljnim vrstama koje je sam uzgajao u avlijama i baštama ove reprezentativne građevine.
Direktor Muzeja Sarajevo Mirsad Avdić pozdravio je sve okupljene i zahvalio se na dolasku svima koji su subotnje popodne iskoristili da bi saznali šta se sve uzgajalo i uzgaja u bosanskim avlijama i baščama i kakav je to širok i raskošan diverzitet saživio sa kulturom stanovanja u tradicionalnoj bosanskoj kući.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić je svojim dolaskom podržao ovaj događaj i time iskazao važnost nastajanja stručnih djela iz oblasti hortikulture i muzeologije.
Promotorice kataloga bile su mr. Berina Bečić, viša kustosica, i Sabaheta Abadžić, muzejska savjetnica Zemaljskog muzeja.
Autor je uspio prikupiti i u spomenutim avlijama i baštama uspješno uzgojiti veliki broj biljnih vrsta koje spadaju u tradicionalne biljke sarajevskih avlija i bašči… Mustafa Arslanović je ujedno i autor fotografija svog biljnog materijala, koje su načinjene u autentičnom prostoru Svrzine kuće, te na taj način čitalac stiče i vizuelnu sliku o svakoj navedenoj biljnoj vrsti, stoji u recenziji Sabahete Abadžić, muzejske savjetnice.
Katalog se sastoji iz četiri cjeline.
Prva „Sarajevo vrtni grad“, predstavlja izbor i adaptaciju tekstova vezanih za ostvarenje principa „vrtnog grada“ na bazi prirodnih uslova, šarolikosti pejzaža, uticaja Orijenta i odnosa ljudi prema prirodi u starom Sarajevu. (kako su strani putopisci vidjeli Sarajevo od XVI-XIX st. „čist i umiven grad pun cvjetnih bašča, voća i zelenila“).
Druga „Sarajevske avlije i bašče“ u kojoj se kombinujući staru orijentalno-bosansku stambenu arhitekturu sa vrstama kućne vegetacije nastoji dati slika života u kući proširenog na avlije i bašče, odnosno slika ambijenta ugodnog za život i odmor.
Treća „Cvijeće, zelenilo i ljekovito bilje u Svrzinoj kući“ daje nam popis biljnih vrsta prikupljenih i zasađenih u avlijama i baščama Svrzine kuće, njihove fotografije, te kratak opis koji obavezno uključuje njihovu visinu, vrijeme cvjetanja i boju. Ovaj dio uključuje i njihove, danas uobičajene nazive, zatim nazive na latinskom i engleskom jeziku i što je najvažnije stare nazive (turcizme) od kojih su mnogi do danas već zaboravljeni.
Četvrta „Floralni motivi na eksponatima u Svrzinoj kući“ ukazuje nam na poznavanje brojnih biljnih vrsta još u davnoj prošlosti, jer su njihovi stilizirani motivi našli svoju primjenu na predmetima od raznih materijala, drvo, koža, metal, a najbrojniji su naravno na tekstilu na kome su djevojke i žene kreirale prava mala umjetnička djela, koristeći se iglom i koncima, srebrenim i zlatnim nitima.
“Svrzina kuća plijeni pažnju posjetilaca već decenijama. Također, njene dvije avlije i dvije bašče kada ožive u proljeće i napune sva osjetila u ljeto, ne mogu nikoga ostaviti ravnodušnim. Kako bih nastavio ono što su uradili moji prethodnici i zabilježio svaku biljku ovog reprezentativnog zdanja, posvetio sam se izradi ovoga kataloga koji pruža cjelovit prikaz botaničkog svijeta Svrzine kuće.
Struka je dala pozitivnu ocjenu i na moje zadovoljstvo Muzej Sarajeva je stao iza projekta i omogućio da ugleda svjetlo dana” – riječi su autora Mustafe Arslanovića.
Promociju su svojim glasom oplemenili pjevajući sevdalinke Alma Subašić i sazlija Zanin Berbić.