Prikazan film “Smrt u Sarajevu” iz 1994. godine povodom Dana grada Sarajevo

Poetsko-dokumentarni film “Smrt u Sarajevu” iz 1994. godine prikazan je danas u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a u okviru obilježavanju Dana grada Sarajeva.

Film “Smrt u Sarajevu” snimljen je treće ratne godine, običnom kućnom Hi8 kamerom. Scenaristi su bili Tvrtko Kulenović i Muhamed Dželilović, režiser Haris Prolić u produkciji Filmskog arhiva FAOS. Film je prikazan uz dozvolu BHRT-a koji je pravni nasljednik FAOS-a, ima voice-over na engleskom jeziku, jer je planiran za prikazivanje internacionalnoj publici, a snimljena je još francuska verzija.

Film “Smrt u Sarajevu” sačuvan je zahvaljujući kustosima Open Society Archive (OSA) u Budimpešti.

Šejla Šehabović, direktorica Muzeja kazala je da ova iznimno vrijedna zbirka pokriva ratni period u Bosni i Hercegovini i neizostavan je izvor materijala za akademska istraživanja.

– Zahvaljujući našoj saradnici Ifeti Lihić Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine digitalizirani snimak ustupljen je u naučno-istraživačke svrhe – kazala je Šehabović.

Jedan od scenarista filma prof. dr. Muhamed Dželilović kazao je da mu je drago da je digitalna verzija pohranjena u Muzeja zbog njegove specifične književne i filmske poetike.

– Fim jeste s jedne strane dokument o opsadi Sarajeva, a s druge nevjerovatno zanimljivo autorsko svjedočenje našeg velikog intelektualca, profesora i pisca Tvrtka Kulenovića. Sama premijera filma desila se u februaru 1994. godine upravo na dan kad pala granata na Markalama. Bili smo usali kina “Radnik” i kad smo nakon projekcije izašli na binu, čuli smo šta se desilo. Istrčali smo svi i ondje pored Higijenskog zavoda prolazila su velikom brzinom vozila puna krvavih ranjenih ljudi i leševa. Kao da smo prepisali Aristotela koji kaže da tragedija najviše dolazi do izražaja kada se isprepliću peripetija i anagnorizma, dramski obrat i prepoznavanje . Film koji je govorio o užasu rata je taj dramski obrat, a kad smo izašli napolje desilo se prepoznanavanje, te strašne, jezive stvarnosti u kojoj je film i nastao – kazao je prof. dr. Dželilović.

Prije projekcije videom se obratio režiser Haris Prolić koji trenutno živi iradi u inostranstvu.

– Film je bio naš odgovor Evropi. On je odgovor intelektualaca koji su jasno znali od početka o čemu se radi. Poruka je bila da su krugovi pakla koji se nama dešavaju krugovi u koje će i oni ući. Znali smo da će Sarajevo preživjeti jer istina i pravda uvijek pobjeđuju. Zahvaljujući Tvrtkovoj i Haminoj (Muhamed Dželilović. op.a) inteligenciji, film u konačnoj verziji ima sve historijske, ontološke I dramaturške replike koje se nalaze skrivene u njegovom tkivu. Film je dio mnogih doktorata u svijetu, a učestvovao je na međunarodnim festivalima i dobio nekoliko priznanja – kazao je Prolić.

Uime Grada Sarajeva koji je podržao projekciju, obratila se zamjenica predsjedavajućeg Gradskog vijeća Mirela Džehverović koja se zahvalila Muzeju što ovakvim projektima čuva kulturu sjećanja.

– Kultura sjećanja nas održava. Narodu koji zaboravi svoju historiju ona će mu se ponoviti, a kulturne insticuje su između ostalog čuvari te historije. Zato mogu obećati da ću se i ostatak svog mandata boriti da bude sredstava za ovakve i slične projekte – kazala je Džehverović.

Iz OSA Archivum Budimpešta saopćili su da su oduševljeni što ove godine doprinijeti danu sjećanja.

– Poetski dokumentarac sačuvan je i digitaliziran u Blinken OSA Archivumu, u sklopu Balkanskog arhiva International Monitor Institute (IMI). IMI je osnovan 1993. godine kako bi arhivirao vizualne tragove kršenja ljudskih prava: televizijske vijesti, amaterske snimke, dokumentarne filmove. Organizaciju je osnovala američka glumica Pippa Scott nedugo nakon što se pridružila grupi za ljudska prava u Sarajevu 1992. godine. S vremenom je IMI proširio svoj opseg na cijeli svijet i dao velik doprinos međunarodnim sudovima za ratne zločine. Materijali IMI-ja su gotovo u cijelosti digitalizirani, a video zapis, uključujući i “Smrt u Sarajevu”, dostupni su putem Istraživačke sobe – saopćeno je iz OSA Archivuma.