Premijera filma “Djeca iza žice”: Priča o maloljetnim logorašima (FOTO)

Povodom obilježavanja Dana nezavisnosti BiH, u Sarajevu će 1. marta premijerno biti prikazan četvrti dokumentarni film Saveza logoraša u BiH “Djeca iza žice”, koji govori o maloljetnicima koji su prisilno bili zatočeni u logorima tokom rata u BiH u periodu od 1992. do1995. godine.

Film je snimljen u režiji Avde Huseinovića i prikazuje svjedočenja maloljetnika koji su ‘90-ih godina bili zatvoreni u logorima širom BiH, koji su prolazili strahovite torture, mučenje, izgladnjivanje, silovanje…

“To su djeca koja svjedoče najstrašnijim zločinima koji su se dešavali u koncentracionim logorima na području BiH. Ovo je neeispričana priča, jer u BiH vrlo malo znamo i imamo malo informacija kada je u pitanju mjesto, uloga i učešće djece u koncentracionim logorima, kroz kakve su patnje i torture prolazili zajedno sa svojim roditeljima i prijateljima. Danas su to već odrasle osobe, koje su u BiH neprepoznatljive, nevidljive, kreću se, žive među nama, ali u sebi nose jedan veliki kamen, teret bola. Teret bola još je veći iz azloga što oni koji su činili zločine nad njima danas Bosnom i Hercegovinom hodaju apsolutno slobodni bez ikakvih procesuiranja i odgovornosti”, izjavio je na konferenciji za medije Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH.

Medina Began (27), sa tri godine je bila dijete iza žice i prošla torturu mučenja zajedno sa svojom sestrom i roditeljima

Kako je kazao, u filmu svjedoči 12 maloljetnih dječaka i djevojčica, i njihovi roditelji iz Bosanskog Novog, Prijedora, Jajca, Višegrada, Foče, Sarajeva, Prozora… Film je specifičan i po tome što u njemu kao ni u jednom drugom filmu koji je dosad snimljen nema ovoliko pominjanja direktnih izvršioca zločina, imenom i prezimenom.

Ovim filmom, kao i ostalim filmovima, Savez logoraša u BiH nema namjeru praviti podjelu, da izaziva sukobe i poziva na mržnju, ističe Mešković.

“Osnovna i primarna misija je da ukažemo na bit i značaj žrtve, postojanje žrtve, na obavezu svih nas prema žrtvama, na obavezu onih koji trebaju da procesuiraju odgovorne koji su činili zločine i svaka naša riječ je posvećena kulturi sjećanja, a ne kulturi zaborava”, kazao je Mešković.

Komentarišući broj dokumentovanih zločina u BiH u odnosu na broj registrovanih nevladinih organizacija i udruženja, Mešković je istakao da se u BiH puno čemu pristupa “salonski”.

“Ovo ne treba biti primarna misija samo Saveza logoraša u BiH. Smatramo da je ovo jedan mali dobrinos istini, doprinos odavanju pažnje i sjećanja na žrtve, jedan mali motor tužilaštvima da procesuiraju odgovorne za zločine. U ovom filmu treba skupiti hrabrosti da se po imenu i prezimenu skupi hrabrosti i kaže da zna osobu koja je tukla, mučila i koja danas hoda normalno. Na ovom svijetu ništa nije vječno, nisu vječni naši životi. Sutra niko sa sobom neće ponijeti ovaj film, ali sve što je ovdje zabilježeno, ostaje vječno, ostaje da upozorava da se ovo nikada više ne ponovi”, podvukao je Mešković.

Najavio je i snimanje petog filma pod nazivom “Logoraši u živom štitu”, a očekuje da će biti završen krajem maja i premijerno prikazan krajem juna ili početkom jula ove godine.

Prema procjeni i evidenciji Saveza logoraša u BiH, oko 20.000 maloljetnika je prošlo kroz koncentracione logore. Oko 1.000 njih je ubijeno u logorima. Djeca logoraši koji su preživjeli, danas su odrasli ljudi, puni svjedočenja o torturama koje su sprovođene nad njima.

Jedna od njih je i Medina Began (27), koja je sa tri godine bila dijete iza žice i prošla torturu mučenja zajedno sa svojom sestrom i roditeljima.

“Sa roditeljima sam prije rata živjela u Bosanskom Novom gdje su nas zatvorili u logore. Tamo su bili izvjesno vrijeme, gdje su nas kao djecu dodatno strašili ljudi s bradama. Posebno mi je u sjećanju ostao čovjek koji je pucao ispred nas kako bi nas dodatno isprepadao. Nakon nekog vremena prebacivali su nas vagonima za stoku. To su bili zatvoreni vagoni i to je za nas bilo strašno. Sjećam se da sam tad u tom vagonu izgubila cipelicu koja mi je bila nekako značajna jer nisam imala ništa osim nje i nakon možda sat-dva vraćena mi je cipela, ali nažalost nisu mi vraćeni ni djetinstvo, a ni prijatelji, sve smo izgubili”, ispričala je Began.

Ističe da je danas, nakon više od 20 godina, zvuci petarde podsjećaju na rat i vraćaju joj uspomene koje želi izbrisati iz sjećanja. Dane provedene u logoru ponekad i sanja, a jednom je u Austriji imala priliku susresti se sa zatvorenim vagonima koji su joj vratili sjećanje na sve.

“Nije bilo lako vidjeti nakon toliko vremena sličan vagon kojim smo mi kao ljudi bili prevezeni, a sad se prevozi stoka, građevinski materijali i slično”, istakla je Began koja je danas zaposlenik u drvnoj industriji.

Procjenjuje se da je u logoru u mjestu Blagaj kod Bosanskog Novog gdje je boravila Medina sa svojom sestrom i roditeljima bilo oko 1.000 djece, istakao je Avdo Huseinović, režiser filma “Djeca iza žice”. Danas se, kako je kazao, na tom mjestu nalazi stovarište građevinskih materijala.

“Film će biti upamćen po fenomenu otkupljivanja maloljetnika iz logora. To je nešto o čemu se rijetko pričalo, skoro nepoznata činjenica. U filmu imamo dva slučaja, desilo se tokom samog intervjua da smo saznali pojedinosti da je jedan maloljetni logoraš otkupljen u Višegradu. Sati su ga dijelili od toga da li će ga ratni zločinac Milan Lukić, osuđen na doživotnu kaznu zatvora pred Tribunalom za ratne zločine u Hagu, odvesti na Ćupriju Mehmed-paše Sokolovića i ubiti, ili će njegova majka skupiti 2.000 maraka da bi ga otkupila. Na autentičnoj lokaciji gdje se to dešavalo, on nama priča priču agonije i kako je trajao process prikupljanja novaca u logoru da njegova majka otkupi njegov život”, ispričao je Huseinović.

Film je snimljen u režiji Avde Huseinovića

Istakao je da je važno napomenuti da su mali logoraši bili svjedoci velikih zločina, da većina njih danas imaju teške posljedice.

“Jedan od učesnika filma je teško obolio i od posljedica teškog mučenja nikada neće imati djece. Želim spomenuti i možda najteži detalj u filmu, a to je ubistvo snajperom 5-godišnje logorašice u logoru Trnopolje, kod Prijedora. O tom zločinu priča njen otac. Jedna bolna priča o tome šta se dešavalo nakon ubistva djeteta koje se igralo iza žice logora, jer je kasnije trajala i velika bitka da se dobije tijelo”, naveo je Huseinović jedan od detalja filma.

Film će premijerno biti prikazan 1. marta od 17 sati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu.