Predstavljena monografija o Hrvatskom narodnom kazalištu u Mostaru

U povodu 25 godina djelovanja, u četvrtak navečer u Hrvatskom narodnom kazalištu (HNK) u Mostaru predstavljena je monografija koja prikazuje put te kazališne kuće od njezina utemeljenja, 22. septembra 1994. godine, do danas.

Monografija naziva “25 godina Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru”, pored teatrografskih podataka, donosi i tekstove čelnih ljudi HNK-a, kao i vanjskih suradnika, prijatelja i podržavatelja.

– Monografija donosi mnoštvo obrađenih i uređenih teatrografskih podataka i sadržaja, ali i svjedoči o društvenom i političkom kontekstu ne samo nastanka, već i cjelokupnog djelovanja HNK Mostar. Svjedoči kako je HNK Mostar danas, usprkos raznim i mnogim problemima s kojim se u ovih 25 godina susretao, repertoarski profilirano pozorište koje razumije i prati suvremene teatarske estetike i izričaje – izjavio je ravnatelj HNK u Mostaru Ivan Vukoja.

Dodao je kako je HNK nezaobilazna sličica u mozaiku ne samo hrvatskog kulturnog identiteta u BiH, nego i kulturnog identiteta grada Mostara i cijele BiH, svih njenih naroda i građana.

– Zbilja se možemo pohvaliti i ponositi s mnoštvom dobrih i kvalitetnih stvari koje smo napravili. U ovih 25 godina mislim da smo imali 60 premijera, 38 puta smo nastupali na festivalima te dobili 34 nagrade – kazao je Vukoja u izjavi novinarima uoči predstavljanja monografije.

Naglasio je kako je mnogo pokazatelja da je HNK u Mostaru jedna ozbiljna teatarska kuća, ali i ozbiljna institucija koja nije samo prostor gdje se bavi teatrom izvan društvenog i političkog konteksta, nego to nastoji pretvoriti u prostor koji ne samo da treba biti izraz i odraz društvenog konteksta i okvira u kojem djeluje, već i njegov možda aktivan protagonista.

– Vjerujem da smo u tome uspjeli i kroz ovih 25 godina smo se zbilja referirali na različite društvene kontekste i na različite teatarske koncepte – ustvrdio je Vukoja.

Umjetnički savjetnik Dragan Komadina, koji je također sudjelovao u predstavljanju monografije, smatra kako se HNK u Mostaru u proteklih 25 godina uspio učvrstiti u svakom smislu, i financijski i statusno, istaknuvši kako se nada da će to uskoro biti i infrastrukturno, u smislu zgrade.

– To su sve preduvjeti da mi možemo raditi, prije svega na jačanju našeg ansambla, a onda i na tehničkom usavršavanju, dopunjavanju našeg tehničkog kadra. Bez toga mi ne možemo rasti u bilo kojem pravcu. Naša ambicija doista jeste da rastemo na razini jednog modernog, europskog kazališta. Možda se to iz ove današnje perspektive čini preambicioznim, ali samo ta ljestvica, visoko postavljena, mene osobno može zadovoljiti – kazao je Komadina.

Pritom je izrazio uvjerenje kako će HNK u Mostaru osvajati taj prostor, “uz nužnu društveno-političku potporu bez koje”, naglasio je, “nema niti ovog kazališta niti mnogih drugih institucija”, te doista dostići tu razinu i igrati europsku ligu.

Da je riječ o iznimnoj važnoj monografiji i godišnjici smatra i prvakinja Drame HNK-a u Mostaru Sanda Krgo Soldo, kazavši kako je velika sreća i zadovoljstvo vidjeti što je sve učinjeno proteklih godina.

– Iza nas je dvadeset pet godina predivnih predstava, sjajnih uloga, predragih ljudi i velikana, od kojih neki nažalost nisu više s nama – kazala je Krgo Soldo i poželjela uspješan rad pozorišta u budućnosti.

U predstavljanju monografije sudjelovala je i dramaturginja Dubravka Zrnčić Kulenović te predsjednik Upravnog vijeća HNK u Mostaru Miroslav Palameta.

– Dvadeset i peta godišnjica utemeljenja Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru osobit je jubilej. Priča je to o uspješnom i vrlo kvalitetnom ostvarenju davne zamisli o kulturnoj projekciji narodne osobnosti kroz oblikovanje europski urbanog lica našega grada i prostora, dakako, u kooperativnoj otvorenosti s drugim kulturološkim i narodnim zajednicama. Knjiga koja je prati, s prilozima posve kompetentnih i u problematiku predano involviranih autora, napisana na hrvatskom i engleskom, pregledno i argumentirano govori o tome – kazao je Palameta.

Po njegovim riječima, monografija predstavlja svjedočanstvo i primjer kako jedna institucija s kvalitetnim djelatnicima, s mudrom i nesebičnom upravom, i u ovom ekonomski i politički kaotičnom vremenu, može postizati stvarne uspjehe i računati na svoju budućnost.

Moderatorica večeri bila je Anita Milićević, dok su događaj glazbeno uveličali izvedbama na gitari Robert Sivrić, Ivan Zvonimir Stejskal i Bruno Vuger.