ANUBiH
Predstavljena knjiga “Stranputice rane arheologije u BiH” prof. Adnana Kaljanca
“Ispostavilo se da su u austrougarskom periodu najveći broj istraživanja, uključujući i Glasinac po kojem smo poznati, radili amateri, a ne arheolozi”, kaže prof. Kaljanac
Knjiga “Stranputice rane arheologije u Bosni i Hercegovini”, autora prof.dr. Adnana Kaljanca sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu promovirana je danas u Akademiji nauka i umjetnosti BiH.
Kako kaže sam autor, knjiga je arheološka iako ne govori o arheološkom materijalu. Ona obrađuje arhivsku građu iz doba Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije.
-Poenta čitavog istraživanja te arhivske građe je porijeklo našeg arheološkog znanja o prošlosti, podaci na osnovu kojih smo mi formirali svoje zaključke tokom proteklog stoljeća – rekao je prof. Kaljanac za Fenu.
Kao rezultat istraživanja nekoliko hiljada dokumenata iz ta dva perioda, prvenstveno iz Zemaljskog muzeja, pojavili su se podaci za koje nikada nismo znali, prvenstveno o “kolonijalnoj arheologiji” koju je ovdje vodila Austro-Ugarska, kao i tome koliko je arheologija ulagala u zaštitu baštine u vrijeme Kraljevine Jugoslavije.
Kraljevina Jugoslavija je tradicionalno obilježena kao period zaostatka, usporenja rada…, dok se austrougarski period obično smatrao nekim periodom procvata i začetka arheologije.
-Ispostavilo se da su u austrougarskom periodu najveći broj istraživanja, uključujući i Glasinac po kojem smo poznati, radili amateri, a ne arheolozi, dok se u vrijeme Kraljevine Jugoslavije pojavljuuju potuno novi podaci, rad amatera se zabranjuje, gdje materijal koji se uzima u Zemaljski muzej i druge institucije nije prihvaćen ukoliko su ga iskopali amateri, što ukazuje na povećanje stručnosti i kvaliteta, a ne kvantiteta – rekao je prof. Kaljanac.
Na kraju ističe da je cilj knjige svakako bio da se analiziraju podaci na osnovu kojih i danas vršimo interpretacije, da li su ti podaci upotrebljivi ili ne. S obzirom da su njih prikupili amateri, podaci nemaju interpretativnu vrijednost po arheološkoj metodologiji da bi se koristili danas.
