Predstavljena knjiga ‘Narod i nacija’ akademika Slave Kukića

Knjiga „Narod i nacija“ s podnaslovom – Negacija nacije kao instrument državnog unitarističkog projekta, akademika Slave Kukića, predstavljena je danas u Sarajevu. Radi se o knjizi u kojoj autor elaborira odnos pojmova nacije i naroda na teorijskoj razini, dovodeći to u kontekst aktuelne bh. zbilje, polemizirajući, istovremeno, sa zagovornicima teza o tome da je Bosna i Hercegovina mononacionalna država, odnosno država bosanske nacije.

Akademik Kukić polazi od teze da ne postoje ni historijske niti socijalno-političke osnove da se negiraju izgrađeni nacionalni identiteti u BiH – bošnjačke, srpske i hrvatske nacije, odnosno da se uspostavi jedna monolitna bh. nacija određena kao Bosanac.

Referirajući se na sadržaj knjige i istraživački pristup autora, akademik Mirko Pejanović ukazao je na genezu fenomena nastajanja, razvijanja i društvenog položaja nacije u kontekstu sa strukurnim promjenama u razvoju bh. društva u savremenom dobu.

Konjic

---

U rodnoj kući Zuke Džumhura promocija knjige “88” Nadije Rebronja

– Radi se o tome da bh. društvo i država imaju višenacionalnu strukturu. Po tome je bh. socijalna zbilja po svim svojim dimenzijama multietnička – kazao je Pejanović, podsjećajući na historijske okolnosti u kojim su oblikovani nacionalni identiteti triju bh. naroda unutar određenog kulturološkog i državno-pravnog okvira.

Pejanović smatra kako multietničkom karakteru bh. društva odgovara razvoj i afirmacija identiteta, koji se zove – državljanski građanski identitet u BiH, koji bi bio poveznica identitetu bh. građana koji sve više odlaze u evropske zemlje i tamo žive, a što u konačnici znači zagovaranje državljanskog bh. identiteta kao sveopćeg državnog i evropskog identiteta.     

Prof. dr. Ivo Komšić je, fokusirajući se na podnaslov knjige, kazao kako autor knjige, zapravo, polemizira s bošnjačkim državnim unitarističkim projektom, te da je knjiga nastala kao odgovor na ideje koje se tiču takvog projekta.

– Akademik Kukić ovom knjigom pokazuje granice tog projekta u jednoj veoma otvorenoj polemici – navodi Komšić.

Ocijenio je kako temeljni pristup autora knjige polazi od stanovišta – kako je jedino zbiljsko postojeće ono za što historijski procesi stvore pretpostavke, te da ništa u historiji ne nastaje ad-hoc iz ničega, odnosno da historiju stvaraju historijski subjekti u međusobnim odnosima.

– Ovaj pristup nije slučajno izabran, jer je Slavo Kukić sociolog, a sociologiji postoji pravilo da se ne govori o pojmovima kao kategorijama odvojeno od stvarnosti. Samo u filozofiji i teologiji pojmovi su van vremena – kazao je Komšić, precizirajući kako se u izučavanju društva i države uvijek mora utvrditi o kojem se društvu radi i o kojoj državi.

Nadalje, smatra kako se ne može govoriti o apstraktnom narodu, bez narodnosnih sadržaja ili o državi bez institucija kroz koje djeluje, ocijenivši kako rasprave u tom kontekstu “teorijski jalove te da ne doprinose nikakvom novom saznanju, a da se vode radi nove rekonstrukcije historije”.

U osvrtu na historiske aspekte razumjevanja promovirane knjige, prof. dr. Husnija Kamberović ističe kako tema koja je elaborirana zaslužuje puno više, te da može biti poticajna za ozbiljne diskusije i analize onoga što je jeste dio savremenog društva u BiH u korelaciji s pojmovima naroda i nacije.

– Ključno pitanje koje se raspravlja jeste pitanje – da li na našem prostoru funkcionira koncept država-nacija, ili su nacije ovdje integrirane na nešto drugačiji način – precizira Kamberović.

Po njegovim riječima, tragajući za odgovorom na to pitanje akademik Kukić opservira naučni pristup koji pokazuje kako su se nacije integrirale drugdje, te govori o različitim tipovima nacija i nacionalnim identitetima koji postoje, a drugi pristup se odnosi na traganje za pozadinom savremenih interpretacija nacija u BiH.

Ostatak njegovog osvrta odnosio se na postojanje različitih identiteta i podijeljenosti društva u različitim epohama, te na složeni i ,nerijetko, mukotrpan put izgradnje određenih nacija, uključujući različite utjecaje, pokrete i teritorijalnu determiniranost toga procesa.