Mostarsko ljeto
Predstavljena knjiga Emira Demira o značaju pristaništa Klek-Neum u 19. stoljeću
Knjiga sadrži 33 značajna dokumenta iz ovog razdoblja koji su smješteni u Osmanskom arhivu u Istanbulu, saopćili su organizatori
U okviru manifestacije ”Mostarsko ljeto 2023” sinoć je u Muzeju Hercegovine Mostar predstavljena knjiga “Bosanskohercegovačko pristanište Klek-Neum u osmanskim dokumentima 1859-1876”, autora Emira Demira.
Knjiga sadrži 33 značajna dokumenta iz ovog razdoblja koji su smješteni u Osmanskom arhivu u Istanbulu, saopćili su organizatori.
“Svi dokumenti su obrađeni, prevedeni, urađena je i transkripcija te su stavljene u jednu knjigu kako bi se, ustvari, pokazalo koliki je značaj imalo ovo bh. pristanište u 19. stoljeću. Također, to nam govori i o odnosu dvaju carstava, Habsburškog/Austrijskog carstva i Osmanskog carstva te svih sporenja oko ovog pristaništa, kao i pristaništa koje je bilo u Sutorini, zato što su se tu poklapali interesi velikih sila i, naravno, uvijek je bilo potrebno nekakvo tetritorijalno razgraničenje između ova dva carstva koje je faktički bilo nemoguće. Sve je to ostavilo refleksije koje mi možda do današnjeg dana osjećamo i vidimo kada se radi o tom dijelu naše BiH”, naglasio je autor knjige Emir Demir ističući da su svi dokumenti vrlo važni bez obzira na njihov obim.
Intimna prošlost Sarajeva
Mladen Pikulić u Historijskom muzeju BiH: Izložba portreta sa nadgrobnih spomenika
Autor je izrazio i zadovoljstvo da je prva promocija ove knjige upravo u gradu na Neretvi.
“Često imamo dokumente koji se sastoje možda od nekih pet ili deset rečenica, ali oni su od izuzetnog značaja da bi smo shvatili neke tokove, a tokovi mogu biti kulturološki, politički itd. U tim detaljima se krije dosta informacija koje, kada usporedimo s ostalim dokumentima, literaturom, prilozima iz tog razdoblja, potvrđuju poklapanje i daju nam jednu širu sliku o tom periodu”, kazao je.
Naučna saradnica za stariju historiju Institutu za historiju u Sarajevu dr. Ramiza Smajić istakla je značaj ove knjige.
“Prvo, općenito, moram reći da je pojava svake knjige osmanske izvorne građe kao neki mali praznik za nas, samim tim što je ta građa teško čitljiva. Demir je prilično brz u tome, koliko je dobar u čitanju, jasno je da zna dobro odabrati i procijeniti značaj te građe tako da mi sada imamo zbirku od 33 dokumenta koja će na jednoj lokalnoj razini pokazati koliko stvari mogu biti važne i pokazati prilično komplicirane odnose između imperijalnih sila na jednom mikro planu”, zaključila je Smajić.
