Institut za jezik UNSA
Predstavljena elektronska baza srednjevjekovnih bosanskih tekstova svjetovnog karaktera
Svjetski slavisti ovom platformom će dobiti najviše. Mogu se upustiti u istraživanje bosanske baštine, ali prije svega zadovoljstvo je da je bosnistika, odnosno, historija jezika, dobila kroz platformu DIJAK, nezaobilaznu osnovu putem za istraživače, rekao je Hodžić
Platforma “Digitalni jezički anotirani korpus (DIJAK)”, predstavljena je danas na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, a sadrži bazu srednjevjekovnih bosanskih tekstova svjetovnog karaktera: administrativno-pravnih i epigrafskih spomenika.
Institut za jezik UNSA sa saradnicima Filozofskog fakulteta UNSA, među prvima je u regionu koji na takav način prezentira bosansko srednjevjekovno naslijeđe, a posebno što će bosanski elektronski rječnik poslužiti svim istražiteljima i društvenoj zajednici.
DIJAK predstavlja pretraživu bazu koja je zamišljena kao elektronski rječnik koji čine dva potkorpusa: administrativno-pravni tekstovi (povelje, pisma, darovnice) i čiju je rječničku bazu sačinila Lejla Nakaš, i epigrafski tekstovi (zapisi na kamenu) i kolofoni, čiju je rječničku bazu sačinio Mehmed Kardaš.
Po riječima Mehmeda Kardaša sa Instituta za jezik UNSA, navedena građa prezentirana je tako da funkcionira kao korpusni i frekvencijski rječnik: odabirom određene leme (natuknice) pojavljuje se kompletan popis njenih pojavnosti popraćen pripadajućim kontekstima.
– Velika je vrijednost baze u tome što možete pronaći bilo koju riječ u tom korpusu, povelje ili natpise, a nakon toga se pojavi azbučni niz, te dobijate kompletnu listu riječi koje se javljaju u kontekstu, te kada i gdje je nastao traženi dokument – kazao je Kadraš.
Direktor Instituta za jezik UNSA Jasmin Hodžić naglašava da je DIJAK nezaobilazna platforma za sve koji se zanimaju za kulturu, historiju i baštinu srednjevjekovne Bosne, a posebno za jezik i književnost, te pismenost i proučavanje historije jezika.
– Danas smo u historijskom trenutku u kojem svjedočimo da smo obradili narodnu pismenost putem Instituta za jezik UNSA, i u digitalnom smislu smo zaokružili predstavljanje naše baštine, koje samo za sebe jeste rezultat, a ne samo polazna osnova za istraživanje – kazao je Hodžić.
Svjetski slavisti, dodao je, ovom platformom će dobiti najviše. Mogu se upustiti u istraživanje bosanske baštine, ali prije svega zadovoljstvo je da je bosnistika, odnosno, historija jezika, dobila kroz platformu DIJAK, nezaobilaznu osnovu putem za istraživače.
DIJAK je dostupan za istraživače na OVOM linku.
