Predstava ‘Ro i Juju’ po prvi put dovodi klaunove u dramu Narodnog pozorišta Sarajevo

Na sceni Narodnog pozorišta Sarajevo 27. maja premijerno će biti izvedena predstava “Ro i Juju” u režiji Lee Delong, za koju je zapisano da je dekonstrukcija Šekspirovog “Romea i Julije” u stilu pozorišnog klauna. 

U naslovnim ulogama Ro i Juju su Dino Bajrović i Aida Bukva dok ostatak podjele čine: Faruk Hajdarević, Alen Konjicija, Mona Muratović, Merima Lepić Redžepović, Nerman Maahmutović, Mediha Musliović, Merjem Šiljak i muzičari Dario Kos, te Vedran Vujica.

Direktorica Drame Narodnog pozorišta Vedrana Božinović istala je da je Lee Delong došla u Sarajevo 1993. godine , te predavala na Akedemiji scenskih umjetnosti. Ujedno, istakla je Božinović, ona je stručnjak za pozorišnog klauna, što je oblast koje se ne izučava na ovim prostorima.

Božinović je imala želju da napravi jedan žanrovski iskok u repertoaru Narodnog pozorišta. 

Govoreći o klaunu u pozorištu, Božinović je istakla da je  pozorište oduvijek voljelo klauna, jer klaun je stanje glumačke zaigranosti, mnogo više od dvorske lude ili cirkuskog izvođača.

Podvukla je da je energija i emocija glumaca koji su klauni na sceni impresivna i da zahtjeva i mentalnu i fizičku posvećenost.

– Sa njima se poistovjećujemo na jednak način kao i sa bilo kojim drugim pozorišnim likom. Vežu nas za sebe ne samo smijehom nego i iskrenošću sa kojom progovaraju o svim važnim društvenim temama – kazala je Božinović.

Također je  navela da klauni ne komuniciraju sa publikom kroz riječi nego kroz lik, te da su klauni bilo kao grobari, kao lude ili budale uvijek prisutni kroz Šekspira, te da ne treba da čudi što se u Narodnom pozorištu prvi klaunovski komad postavlja po Šekspiru.

– Niti treba da iznenadi da smo najpoznatijoj tragediji stavili na nos najmanju pozorišnu masku. Jer ovo je maska koja ništa ne skriva, ona otkriva čovjekovu suštinu, pokazuje ga u svoj njegovoj (ne)savršenosti. Klauniranje potiče izvođača da postane velikodišniji, razigraniji i iskreniji, saučesnik sa publikom i drugim izvođačima, pronalazeći igru i radost u svakom izazovu sa kojim se susreće. Zbog svega toga gledate kluna u Narodnom pozorištu. Po prvi put u stogodišnjoj istoriji drame napravili smo ovakav žanrovski iskorak zbog glumaca, ali i zbog pulike. Uvjereni da je scena prostor potpune slobode slavimo radost igre. Ali ne stavljamo ružičaste naočale koji će sakriti sve užase koji nas okružuju, nego o svijetu govorimo iskreno na način na koji i dječak u priči uzvikne da je car gol. Jer neke stvari naglas može izgovoriti samo dijete. Ili klaun – smatra Božinović.

Rediteljica Lee Delong naglašava da je sa “Ro i Juju” izabrala dekonstruisati klasično djelo koje je stoljećima očaravalo publiku.

– Izmanipulirala sam nešto za što je test vremena dokazao da je gotovo savršeno. Moja želja da ponovno razmotrim ljudske teme u ovom djelu i da o njima govorim iz vlastite perspektive, onako kako ja vidim – kazala je.

Ona je istakla da je klaun najautentičniji od svih stilova pozorišta.

– Klaun je potraga za onim što je ljudsko. To je potraga za umjetnikovim ja, sam materijal koji umjetnik koristi kao glumac iako u klaunu nema glume, samo bivanje. Svijet klauna suprotan je tragediji; klaun živi u ljudskom svijetu, ali ne može se protezati dalje od melodrame – kazala je Lee Delong.

Lee Delong je nagasila da ona insistira na terminu pozorošni klaun, jer postoje klauni koji dolaze npr. u bolnice kod bolesnika, postoje cirkuski klaunovi ili klaunovi akrobate i svi oni imaju svoje specifičnosti.

Kompozitor i tekstopisac songova je Darko Rundek, muziku i zvučnu podlogu potpisuje Lee Delong, kostimska i scenografska rješenja radi Sanja Džeba, tok dizajn maske potpisuje Joanna Bassi.

Prvo reprizno izvođenje predstave je u utorak, 28. maja, a sarajevska publika isti naslov moći će pogledati i 14. juna.