Predavanjem obilježena petstota godišnjica Marulićeva epa “Judita”

Predavanje o temi “Biblijski motivi u hrvatskoj književnosti” održano je sinoć u Domu HKD “Napredak” u Brčkom, u povodu podsjećanja na petstotu godišnjicu nastanka Marulićeva epa “Judita”.

O značaju Marulićeva epa za hrvatsku književnost te biblijskim motivima u svjetskoj i hrvatskoj književnosti govorio je književnik Željko Ivanković.

Ivanković je kazao da je obilježavanje petstote godišnjice “Judite” prilika da se pokaže da je Marulić doista ono što ga se zove – otac hrvatske književnosti.

– Marko Marulić je prvi čovjek koji je napisao veliko djelo na hrvatskom jeziku. Judita je biblijski lik, djevojka koja se žrtvovala za izraelski narod, a Marulić svoj ep piše u vrijeme kad Osmanlije osvajaju ove krajeve. Pišući ep o Juditi, Marulić je želio kazati da je vrijeme da se brani. Motiv iz Biblije je uzeo i Gundulić u djelu “Suze sina razmetnoga”, te brojni drugi hrvatski pisci, poput Ujevića i Krleže. Pišući o biblijskoj tematici iznova se pokazivalo kako je Biblija djelo koje živi i gotovo da ne postoji književnost na kršćanskim prostorima koja se ne oslanja na biblijsku tematiku – mišljenja je Ivanković.

On je naglasio da mu je važno pokazati kako hrvatska književnost od Marulića do modernog doba crpi biblijske motive, bilo kao simbole, bilo kao motive prema kojima je ispričana cijela priča na moderan način.

– U početku hrvatske književnosti stoji Marulić i u tih petsto godina biblijski motivi nikada nisu prestali biti inspirativni – kazao je Ivanković.

Željko Ivanković je rođen 1954. u Varešu. Osnovnu školu je završio u rodnom mjestu, a Franjevačku klasičnu gimnaziju u Visokom. Diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Sarajevu, a Filozofski fakultet pohađao u Novom Sadu i Sarajevu, gdje je i diplomirao.

Uređivao je različite periodične publikacije, a za štampu je uredio i priredio cijeli niz djela iz književnosti za djecu iz svjetskih, hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti, lektirnih izdanja te historiografskih i publicističkih djela. Zastupljen je poezijom, prozom i esejom u nizu antologija, panorama i izbora hrvatske i bosanskohercegovačke književnosti u BiH, Hrvatskoj i svijetu te u antologijskom izboru Hrvatske književnosti za djecu u 25 knjiga, kao i u lektiri i čitankama za osnovne škole u BiH.

Dobitnik je više književnih nagrada za poeziju, radiodramu i priču. Za knjigu eseja (D)ogledi, III, 2000. dobio je nagradu Antun Branko Šimić, a za roman Rat i sjećanje 2016. nagradu K. Š. Gjalski. Pojedini eseji, proza i poezija te publicistički prilozi prevedeni su mu na dvadesetak svjetskih jezika, izbori poezije na francuski, slovenski i bugarski, a izbor priča na engleski jezik.