Pokreće se projekat dokumentacije iskustva ljudi koji su kao djeca preživjela Srebrenicu

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva Sarajevo pokrenut će projekt dokumentacije iskustava ljudi koji su kao djeca preživjeli genocid u Srebrenici. Projekt će biti temeljen na metodologiji Muzeja ratnog djetinjstva te realiziran na prostoru cijele BiH i u dijaspori.

Kako je saopćeno iz Muzeja ratnog djetinjstva, ta inicijativa predmet je Memoranduma o saradnji koji su u Sarajevu potpisali predstavnici Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari i Muzeja ratnog djetinjstva. Cilj je sveobuhvatno dokumentovati iskustvo djece tokom genocida u Srebrenici, te će osim ličnih predmeta i priča biti kreiran arhiv video svjedočenja.

Memorijalni centar Srebrenica-Potočari i Muzej ratnog djetinjstva pozivaju sve one koji su dio djetinjstva proveli u Srebrenici tokom rata, u periodu koji je prethodio genocidu, tokom i nakon njega, da se jave i ispričaju svoje priče.

– Od samog početka rada na stvaranju kolekcije Muzeja ratnog djetinjstva susreli smo se sa strahom ljudi da njihova lična priča nije dovoljno važna ili zanimljiva, te da ima neko drugi ko je preživio nešto važnije ili teže i čije iskustvo treba postati dijelom muzejske kolekcije. Međutim, od samog početka naglašavamo da su sve lične priče i proživljena iskustva jednako važna i da ćemo upravo kroz dokumentovanje i predstavljanje što većeg broja takvih priča doprinijeti boljem razumijevanju složenosti ovog iskustva – rekla je izvršna direktorica Muzeja ratnog djetinjstva Amina Krvavac.

Hasan Hasanović koji će rukovoditi projektom uime Memorijalnog centra Srebrenica podvukao je značaj svake pojedinačne lične priče.

– Mi koji smo preživjeli strahotu genocida u Srebrenici dužni smo da ga ne zaboravimo. Poslije 25 godina od genocida došlo je konačno vrijeme da dokumentujemo naša sjećanja zbog budućnosti nas i generacija koje dolaze. Postoji razlog zašto je svako od nas pojedinačno preživio genocid, učinimo ono što naši najmiliji koji su ubijeni u genocidu očekuju od nas. Trajno pohranimo svoja sjećanja u ovom historijskom projektu. Za to je došlo krajnje vrijeme – rekao je Hasanović.

U Muzeju ratnog djetinjstva ističu da su već prikupili nekoliko eksponata i priča iz Srebrenice. Među njima su pismo od djeda, dimije, ruksak napravljen od padobranskog platna.

– Muzej je za kratko vrijeme postao međunarodno ugledna institucija koja dokumentuje iskustvo odrastanja u ratu. U našoj kolekciji već imamo predmete, priče i svjedočenja iz različitih konflikata širom svijeta. Izuzetno sam ponosan što metodologiju koju smo razvili, znanje koje smo prikupili i platformu koju smo izgradili sada možemo iskoristiti za dokumentaciju iskustva djece tokom genocida u Srebrenici. Značaj ovog projekta prevazilazi granice BiH i on će dati značajan doprinos dokumentaciji iskustva djece tokom genocida na globalnom nivou – rekao je osnivač Muzeja ratnog djetinjstva Jasminko Halilović.

Nedavno imenovani direktor Memorijalnog centra u Srebrenici Emir Suljagić naveo je da mu je važno mandat započeti projektima koji će imati dalekosežan značaj i postaviti temelje kontinuiranog rada na dokumentaciji genocida u Srebrenici.

– Cilj nam je da kroz ovu saradnju uspostavimo kolekciju koju ćemo kasnije nastaviti proširivati i graditi. Iskoristit ćemo sve kapacitete da na adekvatan način dokumentujemo genocid u Srebrenici – rekao je Suljagić.

Prva faza projekta trajat će četiri mjeseca, nakon čega će slijediti rad na obradi i izlaganju prikupljene građe. Partner na projektu je i Centar za postkonfliktna istraživanja iz Sarajeva koji će pružiti logističku podršku realizaciji projekta, navodi se u saopćenju.