zenica
Park Kulin ban dobio i repliku Bilinopoljske izjave
Kasumović je istakao kako Zeničani, povodom 818. godišnjice Bilnopoljske izjave, na tom mjestu imaju priliku da slave i “hrabrost, mudrost, vizionarstvo bosanskog vladara Kulina bana“
Gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i predsjednik Foruma građana Zenice Faruk Kadrić svečano su u Parku Kulin ban na Bilinom polju danas otkrili repliku Bilinopoljske izjave, koja je i potpisana 8. aprila 1203. godine te svjedoči o višestoljetnom kontinuitetu države Bosne i Hercegovine, ali i bogate prošlosti grada Zenica.
– Tim povodom, obogaćujemo Park Kulina bana sa još jednim historijskim eksponatom – replikom Bilinopoljske izjave. Sa današnjim danom, na ovom prostoru imamo nekoliko veoma značajnih historijskih eksponata. Pored ploče Kulina bana, tu je i ploča Velikog sudije Gradješe, Povelja Kulina bana i evo danas Bilinopoljska izjava. Time smo zaokružili naš bliži cilj i omogućili našim građanima, učenicima, studentima, gostima, turistima…da mogu da spoznaju našu prošlost, da je čuvamo i njegujemo – kazao je Kadrić.
Kasumović je istakao kako Zeničani, povodom 818. godišnjice Bilnopoljske izjave, na tom mjestu imaju priliku da slave i “hrabrost, mudrost, vizionarstvo bosanskog vladara Kulina bana“.
-Priča o Kulinu banu treba da traje, a u današnjoj Zenici i Bosni i Hercegovini mnogi trebaju da se ugledaju na njegova djela i hrabrost, kada je u pitanju zaštita građana i države – smatra Kasumović.
Zenički istoričar dr. Amir Ismić podsjetio je kako je Bilinopoljska izjava, potpisana između tadašnjeg bosanskog vladara Kulina bana i papinskog izaslanika Ivana Kazamarisa, potpisana u sličnim historijskim okolnostima kao što su i danas na ovim prostorima.
-Sve što se danas reflektuje u Evropi, na Balkanu i na svijetu, na nas se, također, reflektuje – podvukao je Ismić, koji je napomenuo kako je Kulin ban bio vrijedan spomena vladar na području Evrope.
Bosanska država, dodao je, bila je i tada prostor slobodnog ispovijedanja vjere, a multikulturalnost koja je postojala u srednjovjekovnoj Bosni, bila je kontinuitet.
Multikulturalnost i uvažavanje drugog, oduvijek je postojala u Bosni. Zato je pokušaj da se istorija uvuče u današnje okvire i aršine, kazao je Ismić, potpuno pogrešan.
