intervju
Papo: Znanjem i kreacijom želimo “Žetvu” učiniti raskošnom kao nekada
Edina Papo podsjeća da su tad mnogi igrači došli iz folklornih društava, mnogi talentovani dječaci u to vrijeme, te ističe Srećka Ćurića za kojeg je i sama Kirsanova kazala da jer bio naočit i taletovan te vrlo muzikalan
Početak postojanja sarajevskog Baleta označila je “Žetva”, prvi balet koji su na scenu Narodnog pozorišta Sarajevo 25. maja 1950. godine postavili kompozitor Boris Papandopulo, tada uposlenik sarajevske opere, i čuvena ruska balerina Nina Kirsanova.
Nakon 71 godinu uz stogodišnjicu rada Narodnog pozorišta Sarajevo na sceni te teatarske kuće u koreografiji Edine Papo ponovo će se naći balet “Žetva” koji je obilježio početak rada baletne scene.
Papo, govoreći u razgovoru za Fenu o predstojećoj premijeri i prisjećajući se početaka baleta prije sedam decenija, kaže da su tad Papandopulo i Kirsanova ovaj cjelovečernji balet u tri čina stvarali vrlo temeljito i odgovorno u tom smislu da su zajedno pisali i muziku i koreografiju i to skoro dvije godine.
– Negdje 1948. su završili i počeo je rad na obnovi osnosno stvaranju prve profesionalne baletne kompanije u tadašnjoj Republici Bosni i Hercegovini. Tako je “Žetva” 25. maja 1950. ugledala svjetlo dana. I to prvorođenče našeg baleta je zaista požnjelo velike uspjehe i ovdje i na gostovanju koje se desilo mjesec, dva nakon premijere u Sarajevu, a gostovao je ansambl baleta u Beogradu. Kad danas sa ove distance gledam taj događaj i sve što se desilo je historijski. Sedamdeset i jednu godinu poslije “Žetvu” ponovno stavramo, jer nažalost nemamo ni jedan zapis kako je Kirasanova radila. Kakva je koreografija bila, koji igrači su bili više zastupljeni. Mi imamo podjelu iz tog vremena ali ne znamo tačno šta je to Franjo Horvat radio u našem govoru tijela – govoru koreografskom, šta je radila Jitka Ivelja tada jedina profesionalna, školovana balerina angažovana u Narodnom pozorištu – istakla je Papo.
Edina Papo podsjeća da su tad mnogi igrači došli iz folklornih društava, mnogi talentovani dječaci u to vrijeme, te ističe Srećka Ćurića za kojeg je i sama Kirsanova kazala da jer bio naočit i taletovan te vrlo muzikalan.
– Danas kad slušem muziku ‘Žetve’ čitam note sa kolegama koji mi pomažu u osmišljavanju koreografije na tu predivnu partituru muzičku, ja mogu da zamislim to ushićenje jer ja sam danas vrlo ushićena. Prosto muzika provocira. Ona je, mogu slobodno da kažem, bila i revolucionarna za to vrijeme – podvukla je.
Poredeći “Žetvu” i uopšte balet sarajevski tada prije 71 godinu i sada, Papo smatra da iako je situacija bila teška, jer to su poslijeratne godine nakon Drugog svjetskog rata, ipak je društvo htjelo da ima u svom okruženju i da razvija umjetnost baleta. Tada je ansambl baleta brojao 50 članova.
– Istina, to su bili igrači koji su se doučavali,obučavali. Danas nakon 71 godinu poslije naših patnji, poslije ovog rata, poslije svega što smo doživjeli, poslije tradicije koju imamo ovdje 71 godinu u BiH, mi nažalost još nemamo taj broj. Ansambl baleta slovom i brojem danas ima 22 člana – podvukla je Papo.
Tako je ansambl baleta “Žetva” 1950. godine, podsjeća Papo, brojao 12 muškaraca, 18 djevojaka, soliste.
– Danas pokušavamo, barem ja sa svojim znanjem i nekom kreacijom, da “Žetvu” učinimo tako velikom. Tako raskošnom u broju ljudi. Pa neki igrači, skoro cjeli ansambl, danas se presvlače po nekoliko puta – kazala je Papo.
Ona navodi da su u ovoj novoj postavci angažovana sva 22 člana ansambla sarajevskog baleta, što je skroman broj za jedan nacionalni balet. Papo ističe da su morali angažovati i mladiće iz kulturno-umjetničkih društava, koji će na neki način biti spoj između slika baletnih i činova.
Papo također navodi da zahvaljujući direktoru Narodnog pozorišta imaju mogućnost angažovanja i gostujućih igrača.Tako je tu jedan par iz Meksika, igrač iz Novog Sada a očekuje se i igrač iz Italije.
– Borimo se, tražimo mogućnost i želju imamo da pokažemo ovoj sredini da vrijedi umjetnost baleta i da je to civilizacijska vrijednost, pa i u Bosni i Hercegovini – mišljenja je ona.
Govoreći o vremenu kada je sarajevski balet tek nastajao, Papo ističe da smo tad bili napredniji u razmišljanju, kao i u razvoju, htijenju da se razvijemo u svakom pogledu, ne samo u umjetnosti.
– Tad smo bili napredniji. Imali smo nadu. Ti ljudi, te generacije imali su nadu u bolje, u budućnost. Imali su razloga da budu ponosni što će biti dio nacionalnog teatra. Sva ova sitaucija koja nas okružuje utiče na našu umjetnost. Predrasuda da balet nije profesija za muškace je nešto što razbijamo 400 godina koliko umjetnost baleta postoji. Predrasuda sa kojom se bore i u većim, svjetskim centrima. A vjerujte to je teža profesija nego biti sportista. Sportista vježba ali i nema taj umjetnički talent, crtu koja balet odavaja od sporta. Nema to nadahuće, nema to obrazovanje, šta znači izaći na scenu i uzeti lik u svoje ruke. To je veliki problem danas – podvukla je koreografkinja Edina Papo u razgovoru za Fenu.
Premijera baleta “Žetva” u okviru obilježavanja 100. godišnjice postojanja Narodnog pozorišta Sarajevo te obilježavanja 70 godina Baleta bit će upriličena 28. decembra, kao prva premijera te 29. decembra, druga premijera.
