Otvorena stalna postavka “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”

Povodom 136. godišnjice Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, u muzejskom Odjeljenju za prirodne nauke, večeras je pred velikim brojem zvanica otvorena nova stalna postavka “Vodozemci i gmizavci Bosne i Hercegovine”, što je prvi put u historiji ove nacionalne ustanove da na jednom mjestu budu prezentirane sve vrste herpetofaune, otkrivene dosad u njihovim prirodnim staništima.

Obraćajući se zvanicama prilikom otvorenja postavke, rektor Univerziteta u Sarajevu Rifat Škrijelj izrazio je javni protest vlastima na svim nivoima u BiH zbog višedecenijskog izostanka sistemske brige za Zemaljski muzej i druge institucije kulture od državnog značaja “kojima je država zatvorila vrata”. Prema njegovim riječima, “Zemaljski muzej su pokušali ubiti jer je trebalo ubiti i Bosnu u ovim depoima”.

Prirodno blago BiH

Večeras otvorena stalna postavka nudi prikaz o vrlo vrijednom prirodnom blagu Bosne i Hercegovine u kojem su neke vrste endemične. Zbirka je prikupljana decenijama, a obrađenu u zadnje tri godine.

Autor izložbe je Adnan Zimić, nekadašnji student Rifata Škrijelja, inače profesora na Odsjeku za biologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Škrijelj je za autora kazao da je još u studentskim danima pokazivao želju da istražuje dešavanja u prirodi i poseban interes ispoljavao za rad o gmizavcima i vodozemcima.

Adnan Zimić je tokom otvorenja izložbe rekao da je jedan od njenih ciljeva skrenuti pažnju na ugroženost životinjskih vrsta izazvanu najviše ljudskim uticajem. Izložba nudi prikaz fascinantnih primjeraka autohtonih vrsta o kojima se inače malo zna, dodao je autor postavke.

Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić je također govorio o Adnanu Zimiću i naveo da se u dosadašnjoj praksi te ustanove nije desilo ono što je sad da uposlenik sa tri godine staža bude autor neke stalne postavke, bilo koje tematike. Stalne izložbe su inače veliki i zahtjevni muzejski događaji, dodao je Sijarić. Na te njegove riječi je Adnan Zimić nagrađen aplauzom velikog broja zvanica na večerašnjem događaju.

Sve vrste u BiH

Sijarić je rekao da je 136 godina Zemaljskog muzeja prilično značajan jubilej te naglasio da su zadnje tri decenije protekle u pokušaju objašnjavanja vlastima koliko je grandiozan značaj te muzejske kuće.

Izložba, trajna muzejska postavka “Vodozemci i gmizavci BiH” prikazuje sve vrste u njihovim prirodnim staništima na teritoriji Bosne i Hercegovine, koje su otkrivene do 2024. godine. Vrste su prikazane na potpuno realističan način, uključujući varijacije i spolni dimorfizam. Većina (75 posto) izloženih vrsta stvorena je 3D skeniranjem, modeliranjem i printanjem, dok je ostatak predstavljen prepariranim jedinkama.

Selektovani uzorci iz herpetološke kolekcije su skenirani upotrebom 3D skenera, zatim postupkom remodeliranja “oživljeni”. Na ovaj način su životinje u izložbi zapravo “oživljeni” modeli uzoraka iz kolekcije Zemaljskog muzeja BiH. Izložba pokazuje raznolike skupine životinja i vrlo zanimljive eksponate: od najmanjeg evropskog kičmenjaka (kratkonogi gušter) do četvrtog najvećeg gmizavca na svijetu (sedmopruga usminjača).

Uz njih su i originalno sačuvane životinje u tzv. flakonima, tj. posudama s naučnim uzorcima, a dio su bogate herpetološke kolekcije, kao i iznimno rijetki fosili zmije i daždevnjaka. Izložba je upotpunjena dvojezičnim legendama, interaktivnim (taktilnim) kutkom, kao i namjenski razvijenom aplikacijom za one koji žele saznati više.

Priređena i izložba

Realizaciju izložbe su pomogli Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Općina Centar i UNDP.

Posebnu zahvalnost Muzej duguje partnerima Fab Lab, zaslužnim za printanje modela korišćenih u izložbi, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja BiH.

Povodom 136. godišnjice, u Zemaljskom muzeju je priređena i imagine izložba “EX SITU – Umjetničke pozicije o ugroženom biodiverzitetu i koegzistenciji vrsta”.

Polazne tačke ove izložbe savremene likovne umjetnosti su bosanski planinski triton, vodozemac iz ugrožene vrste, koji živi na planini Vranici u srednjoj Bosni. Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine radi na izgradnji vivarijuma za njegovu zaštitu izvan prirodnog staništa. Njegovo dalje postojanje treba osigurati u okviru Muzeja kako bi, ukoliko dođe do stvarnog izumiranja ove vrste u prirodnom okruženju, bila omogućena reintrodukcija u prirodu.

– U današnje vrijeme su projekti poput ovog izuzetno važni – naveli su realizatori izložbe.