Otvorena izložba “Velika alegorija o Srebrenici” Mersada Berbera (VIDEO)
Izložba “Velika alegorija o Srebrenici“ Mersada Berbera otvorena je danas u Galeriji Općine Novi Grad Sarajevo.
Izložba radova jednog od najistaknutijih bh. likovnih umjetnika, koja svjedoči o najtežim zločinima počinjenim na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, postavljena je u saradnji s Bošnjačkim institutom – Fondacijom Adila Zulfikarpašića i čini dio programa obilježavanja mjeseca sjećanja na genocid u Srebrenici.
Postavka sadrži pet originalnih kompozicija i predstavlja svojevrsni hommage žrtvama genocida, koje je Berber uradio pred kraj života i darovao Bošnjačkom institutu – Fondaciji Adila Zulfikarpašića.
Izložbu su otvorili pomoćnik općinskog načelnika Novog Grada za obrazovanje, kulturu i sport Hamdija Dizdar i direktorica Bošnjačkog instituta – Fondacije Adila Zulfikarpašića Amila Rizvanbegović Džuvić, podsjećajući na značaj njegovanja sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i u tom kontekstu na Berberov stvaralački opus posvećen ovom bh. gradu kao simbolu stradanja.
Na značaj i sadržaj postavke ukazao je i kustos Izložbe Ermin Lagumdžija u izjavi za medije, datoj uoči njenog otvaranja, navodeći da se radi o radovima velikog formata/grafičkim listovima izrađenim u kombinovanoj tehnici, a koji čine dio Berberovog nezaboravnog ciklusa.
Autor je, kako je rečeno, posegnuo za formom alegorije kako bi još više zaintrigirao i ispričao upečatljivu priču čiji su junaci figure preuzete iz mitova, ali i stvarnog života, opisujući užas prizora i progovarajući o dubokim ožiljcima na savjesti čovječanstva koje je na svoj umjetnički prepoznatljiv način interpretirao.
U svojoj posmodernoj maniri i traganju za različitim izvorima nadahnuća, Berber je stvorio je veličanstvene i majstorski crtane kompozicije na kojima se kolažno prepliću prikazi nalaza iskopa masovnih grobnica s ostacima bh. i evropskog kulturnog naslijeđa, predočene kroz asocijativne motive različitih historijskih epoha.
Postavka u formi postklasicističkog likovnog izraza posmatrača suočava s ruševinama svega ljudskog, odnosno fragmentiranim prikazima, zorno svjedočeći o autorovom nastojanju da umjetničkim sredstvima vrati cjelovitost identiteta, danas svedenog na statistike haških arhiva, te tako dopre do slojevite bh. kulturne historije i složenosti njenog historijskog iskustva.
Kako je rečeno, svojevrstan kuriozitet predstavlja činjenica da su djela koja čine postavku prvi put „izašla“ izvan prostora Bošnjačkog instituta.
Izložbu, koja će biti otvorena do 20. jula, prati informativni pano o predstavljenom ciklusu i Mersadu Berberu, kao i afiša namijenjena posjetiocima.
