Otvorena izložba “Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti”

Izložba “Slovom o slovu: Tragovima bosanske pismenosti“, koju organizira Bošnjačka zajednica kulture Preporod u okviru Dana Kantona Sarajevo, svečano je otvorena danas u Galeriji Bosanskog kulturnog centra.

Autori izložbe su predsjednik Bošnjačke zajednice kulture “Preporod“ u BiH Sanjin Kodrić te predstavnici Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu Erma Ramić-Kunić i Alen Kalajdžija.

Kodrić je istakao da je izložba veoma važna jer pokazuje historiju bosanskog jezika kroz pismo te da je malo jezika i tradicija koje se mogu pohvaliti tolikim bogatstvom pisama.

-To su bosančica, glagoljica prije nje, arebica i savremena ćirilica i latinica. To je jedan novi pogled na historiju bosanskog jezika i izložba predstavlja najznačajnije dokumente koji su pisani na nekim od ovih pisama – istakao je Kodrić.

Naglasio je da izložba pokazuje duboku povijesnu ukorijenjenost i dugu tradiciju bosanskog jezika, ali i pismenosti na bosanskom jeziku, čiji se začeci javljaju upravo u dalekom srednjem vijeku, dok se njezin razvoj odvija tokom svih narednih stoljeća.

-Višestrukost bosanskih pisama govori i o složenosti bosanskog identiteta i BiH. To nas upozorava da svoj identitet nikada ne smijemo svesti na jednu komponentu, već uobziriti svu višestrukost – poručio je.

Tvrdi da građani jako malo znaju o sebi i svojoj povijesti, te da neki misle da je bosanski jezik izmišljen devedesetih godina prošlog stoljeća.

-Izložba govori suprotno, o povijesnom kontinuitetu bosanskog jezika i činjeničnosti, koju je nabolje dokazati ovakvim dokumentima – kazao je.

Naglasio je da će izložba biti otvorena sedam dana te da će u narednim danima ista izložba biti otvorena i u Vitezu, Jajcu, Bihaću i ostalim gradovima, ali i u svim slavističkim centrima širom Evrope.

Prethodno, dodao je, izložba je gostovala u Slovenskoj akademiji nauka i umjetnosti u Ljubljani te se trenutno prevodi na više jezika.

Alen Kalajdžija je naglasio da su izložbe sličnog tipa uvijek aktuelne, jer nove generacije trebaju učiti o temeljnim pitanjima vlastitog jezičkog identiteta.

Mlađe generacije, smatra on, trebaju posjetiti izložbu i posebno obratiti pažnju na sve informacije koje su date o spomenicima bosanskog jezika.