Otvorena izložba radova hrvatskog slikara i grafičara Tomislava Krizmana

okviru kulturne manifestacije “Mostarsko ljeto ” u ponedjeljak navečer je u spomen-kući “Džemala Bijedića” Muzeja Hercegovine otvorena izložba radova hrvatskog slikara i grafičara Tomislava Krizmana pod nazivom “Tomislav Krizman – Bosna i Hercegovina”.

Izložbom je predstavljeno 56 Krizmanovih radova koji se čuvaju u fundusu Muzeja Sarajeva, unutar Kolekcije umjetničkih djela, i dio su grafičke mape nastale u travnju 1937. godine pod nazivom “Jugoslavija u slici II: Bosna i Hercegovina”.

Mapa obuhvaća ukupno 24 bosanskohercegovačka grada i naselja – Banja Luka, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin, Doboj, Donji Vakuf, Jajce, Konjic, Ljubuški, Mostar, Mrkonjić Grad, Počitelj, Prijedor, Sarajevo s okolicom, Stolac, Travnik, Trebinje, Vareš, Visoko, Višegrad, Vranduk, Vitina, Zenica i Zvornik.

Direktor Muzeja Hercegovina Asim Krhan istaknuo je kako je ovom izložbom započela suradnja s Muzejom Sarajeva te da izložba ima interinstitucionalni značaj.

Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka istaknula je da je ova izložba prvi put predstavljena na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, a da se u Mostaru predstavlja drugi put.

“Od početka pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća Krizman je ostvario više jedinstvenih grafičkih listova i putopisnih mapa, koje predstavljaju izuzetno vrijedan dokumentarni izvor za proučavanje krajolika i života ljudi prve polovice 20. stoljeća u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a time i BiH”, kazala je Leka.

Po njezinim riječima, prikazane su scene i motivi svakodnevnog života gradova i naselja BiH, ali i specifičnosti krajolika i arhitekture pod utjecajem Osmanskog Carstva.

Leka smatra kako Krizmanova djela imaju dokumentarno-povijesni značaj i vrijednost, jer je ovjekovječio jednu epohu, jedan geografski prostor koji je nestajao ustupajući mjesto drugom i drugačijem.

“Mapa grafika koja je objavljena tridesetih godina prošlog vijeka je posvećena BiH. Krizman je koristio specifičan grafički stil, bakropis, gdje je veoma naglašen odnos svijetlo – tamno, kao i piramidalna kompozicija”, istaknuo je povjesničar umjetnosti, viši kustos Muzeja Hercegovine Mostar Zlatko Zvonić.

Rad i opus Tomislava Krizmana, te njegov umjetnički rad u okviru afirmiranja umjetničkog obrta i u okviru likovnog obrazovanja, početno je mjesto istraživanja hrvatske likovne baštine od početka dvadesetog stoljeća do danas.

Bosnom i Hercegovinom putuje prvi put prije 1907. godine, kada obilazi Mostar i Jajce, odakle su nastali listovi iz njegove rane mape “Skice i dojmovi iz Dalmacije, Bosne, Hrvatskog zagorja i Beča 1907”, te drugi put između 1908. i 1918. godine, kada obilazi najveći dio Kraljevine Jugoslavije, priopćeno je s “Mostarskog ljeta”.