Otvorena izložba posvećena nematerijalnoj kulturnoj baštini u BiH

U zagrebačkoj Galeriji Klovićevih dvora u srijedu je otvorena izložba građe nematerijalne kulturne baština u Federaciji Bosne i Hercegovine, posuđene iz fundusa etnografske zbirke Karmela sv. Ilije kod Tomislavgrada.

Kroz predmete izrađene tradicionalnim umijećima, prateće tekstove, umjetničke fotografije i videozapise mutimedijalni postav predstavlja dvanaest kulturnih fenomena s Preliminarne otvorene liste nematerijalnoga kulturnoga naslijeđa/baštine Federacije Bosne i Hercegovine.

To su konjičko drvorezbarstvo, potkivanje jaja u Kreševu, umijeće izrade čipke – kera, hodočašće na Ajvatovicu – Prusac, hodočašće sv. Ivi – Podmilačje. izrada grnčarije u Liješevu, običaj košenja u Kupresu, ganga – polifoni oblik ruralne tradicije, umijeće izvođenja sevdalinke – muzičko-poetskog oblika gradske muzičke tradicije, umijeće gradnje i sviranja instrumenta karaduzen, polifoni oblik pjevanja “U tri“ u Usori i skokovi sa Starog mosta u Mostaru.

Autor izložbe, otac Zvonko Martić je istaknuo kako je izložba zasnovana na preliminarnoj listi koju je sastavilo Federalno ministarstvo kulture i sporta izdvajajući kulturne fenomene koje Federacija BiH želi nominirati i staviti na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnog naslijeđa čovječanstva.

“Konjičko drvorezbarstvo je već upisano 2017. godine, Običaj košenja u Kupresu prošao je proces nominacije, a ostali još čekaju”, dodao je.

Martić je rekao da je ponosan što svojim djelovanjem pomiču određene granice na području međureligijskog dijaloga, ali i na području istraživanja, prikupljanja i čuvanja tradicijske kulture.

Izložba je otvorena u povodu skorašnje Smotre folklora, a može se razgledati do 21. jula.

Umjetnički direktor Međunarodne smotre folklora Tvrtko Zebec najavio je kako ovogodišnja tema te manifestacije ističe hrvatska područja koja gravitiraju prema Rijeci koja će uskoro biti europska prijestolnica kulture, no njenim se programom obuhvaća cijela Hrvatska, Hrvati izvan domovine, predstavnici nacionalnih manjina i inostrani predstavnici.

Načelnik općine Tomislavgrada Ivan Vukadin zahvalio je svima koji su omogućili da Tomislavgrad bude dio te velike priče, a izrazio je zadovoljstvo i što taj grad drugi put u kratkom vremenu sudjeluje u Klovićevim dvorima – nedavno je to bilo s platnom Vlahe Bukovca koje se čuva u Tomislavgradu.

U ime ministrice kulture njen pomoćnik Davor Trupković rekao je da nematerijalna kulturna baština ima veliku prepoznatljivost ne samo u turističkoj promidžbi jednog naroda i njegova identeiteta, nego smo po njoj prepoznati i u cijelome svijetu.

Na otvorenju je izveden prigodni muzički program, a izložbu je otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, prenosi Hina.

Građa za zagrebačku izložbu dio je etnografske zbirke u samostanu i duhovnom centru “Karmel sv. Ilije“ na Buškom jezeru, u okolici Tomislavgrada, u kojoj se prikupljaju i čuvaju tradicijska odjeća, nakit, čipke i uporabni predmeti sva tri konstitutivna naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka iz cijele Bosne i Hercegovine.

Među ostalim, ističe se djevojačka soba iz Konjica koju je ručno izradio drvorezbar Hamdija Hamdo Kadić zvani Gunjo (1896.-1989.), dok je sevdalinka prikazana pod naslovom Sevdah u kući Imamovića prikazujući tri generacije pjevača iz obitelji Imamović (Zaima, Nedžada i Damira) odnosno promjene sevdalinke u različitim istorijskim periodima.

U okviru izložbe prikazuje se i videomaterijal možda posljednje skupine pjevačica koje izvode pjevanje “U tri“ iz Usore.

Fotografije je izradio Jasmin Fazlagić, a videomaterijale uz njega i Vidoslav Vido Bagur.