Otvorena izložba “Naša baština” u okviru obilježavanja 75 godina Muzeja Sarajeva

Jubilarnom i retrospektivnom izložbom “Naša baština” koja je otvorena sinoć u Gazi Husrev-begovom hanikahu, Muzej Sarajeva obilježava 75 godina rada na istraživanju, čuvanju, zaštiti i prezentaciji kulturno-historijskog naslijeđa prijestolnice države Bosne i Hercegovine.

Na izložbi je predstavljeno 140 eksponata i 100 fotografija, sjajnih umjetničkih djela vrhunskih bh. slikara te iznimno vrijedni i značajni artefakti etnološkog, arheološkog, antropološkog i povijesnoga disciplinarnog polja.

Prvi put u svojoj historiji, Muzej Sarajeva izvan svoga matičnog prostora reprezentira bogatstvo iz svojih zbirki koje je čuvano u muzejskom fundusu i nije nikada izlagano na cjelovit, vantematski i koherentan način.

Kustos Muzeja Sarajeva i jedna od autorica izložbe, Indira Kučuk-Sorguč, kazala je da se ambijent Gazi Husrev-begovog hanikaha uklopšio u “dušu” izložbe koja sa sobom nosi veliku simboliku, a kroz koju se građani prisjećaju svojih predaka, predhodnika i osnivača muzeja.

-Na ovaj način njegujemo sjećanje na naše pretke koji su nam u amanet ostavili ovo veliko bogatstvo, kao i prethodnika koji su stvorili i razvijali Muzej Sarajeva 75 godina i omogućili nam da danas izloživo ovo veliko blago. Želimo to blago ostaviti sljedećim generacijama, koje će imati zadatak da ga njeguju na jedan još bolji način – izjavila je Kučuk-Sorguč.

Vjeruje da Muzej Sarajeva ima veliki potencijal, te da je sinoćnja izložba tek početak “male renesanse” ove ustanove. Istaknula je da građani Sarajeva nisu svjesni kulturnog bogatstva koje posjeduju.

-Nismo svjesni šta imamo jer se ne bavimo kulturom i kulturnim identitetom, već materijalnim dijelom ekonomskog života i egzistencijom. Ni muzeji se ne bave duhovnim pričama i usmenom tradicijom naših predaka. Eksponati imaju antropološke priče iza sebe. Mi ćemo to pokušati prezentirati i nastavit ćemo istraživati našu kulturnu baštinu – zaključila je.

Kompleksnost u izlaganju eksponata utoliko je veća, jer postoji fundus od 15 sistematiziranih zbirki koje je trebalo sintetizirati u jednu cjelinu poštujući zakonitosti muzeologije i specifičnost galerijskog prostora Gazi Husrev-begovog hanikaha, koji graditeljski nosi miris prošlih vremena i svojom mozaičnošću otvara mjesta za inovativna rješenja.

Autori su kustosi Muzeja Sarajeva: Mirsad Avdić, Hamdija Dizdar, Žanka Dodig, Goran Grebo, Indira Kučuk-Sorguč, Amra Madžarević, Adnan Muftarević, Igor Radovanović, Moamer Šehović i Edin Veletovac. Saradnica na dokumentaciji je Dženana Kurtović, tekstilna prepartorica je Aida Kereš, a konzervator Murat Kurtović.