Otvoren Međunarodni naučni skup “Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku”
Otvarenje Međunarodnog naučnog skupa “Bosna i njeni susjedi u srednjem vijeku” upriličeno je večeras u sarajevskoj Vijećnici, gdje se prisutnim, između ostalih, uime predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića obratio njegov savjetnik Amel Suljović, koji je istaknuo glavnu poruku ovog skupa, a to je poticanje dijaloga i razumijevanja.
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu organizator je dvodnevnog naučnog skupa koji počinje sutra u Sarajevu, a čiji je pokrovitelj predsjedavajući Predsjedništva BiH Izetbegović.
Suljović je u svom obraćanju ukazao na značaj odlika jednog podneblja koje se, kako je rekao, ogledaju u odnosu koji zajednica ima prema baštini te prema umijeću da svoju osobenost oplemeni znanjima novog vremena.
– To je nesumnjivo zahtjevan proces koji uključuje ponovno određivanje ciljeva potreba i djelovanja cijele jedne zajednice – istakao je.
Po njegovim riječima, zajedničke vrijednosti, koje se kroz kulturu i tradiciju prožimaju kroz epohe, vode ka jednom zaključku, a to je da je uzaludno i pogrešno tražiti smisao postojanja u razlikama i podjelama.
– Smisao treba tražiti u iskričavim trenucima razumijevanja i zajedništva, koji su gotovo uvijek vodili do duhovnog i materijalnog blagostanja regiona – istakao je.
Savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BiH potom je zaključio da različitosti trebaju i da jesu zajedničko bogatstvo, a ne predmet razilaženja i sukoba.
Prisutnim se obratila i prorektorica za naučno-istraživački i umjetničko-istraživački rad Univerziteta u Sarajevu Dženana Husremović, koja je istaknula da je ova dvodnevna naučna konferencija od velike važnosti za naučnu i stručnu zajednicu u BiH.
Napomenula je da je ovaj naučni skup samo jedan u nizu koji je Institut za historiju organizirao i koje će ubuduće organizirati s ciljem promoviranja novih istraživanja o srednjovjekovnoj bosanskoj istoriji te dodatnog povezivanja istraživača iz BiH i regiona.
Husremović je kazala da o značaju skupa najbolje govore njegovi učesnici, koji osim iz Instituta za historiju, dolaze i sa Filozofskog i Pravnog fakulteta te Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu, kao i iz drugih dijelova BiH, Hrvatske, Srbije, Mađarske, Poljske i Njemačke.
– Poseban značaj ogleda se u činjenici da su sudionici ovog skupa uglavnom mladi istraživači ispred kojih je nevjerovatno važan zadatak da u narednim godinama i decenijama nastave razmjenu svojih istraživačkih rezultata – naglasila je.
Vršilac dužnosti direktora Instituta za historiju UNSA Muhamed Nametak napomenuo je da je inicijalna ideja za pokretanje ove konferencije započeta polovinom prošle godine te konstatovao da je “odrađen zahtjevan posao”.
– Organizacijom ovog skupa Institut za historiju nastoji povećati standarde historijske nauke u BiH – kazao je Nametak, izrazivši zadovoljstvo činjenicom što se konferencija odnosi isključivo na period srednjeg vijeka, jer se ovom periodu nije ukazivala adekvatna pažnja.
Također je izrazio očekivanje da će rezultati koji će biti prezentirani tokom skupa jasnije definirati međunarodni položaj srednjovjekovne bosanske države.
Posebno je naglasio da će jedan od najznačajnijih proizvoda naučnog skupa u Sarajevu biti zbornik radova u kojem će biti objavljeni radovi prezentirani tokom naredna dva dana.
Osim predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, naučnu konferenciju podržalo je i Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo.
