Osnovni problem Zemaljskog muzeja je da država ne prati rad svoje najstarije institucije

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine bi po sistematizaciji trebao imati 104 radna mjesta, a mi trenutno imamo 50. Ti nedostaci su ravnomjerno raspoređeni po odjeljenjima muzeja kojih imamo pet. Najveći problem je na Odjeljenju za arheologiju – rekao je v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH Mirsad Sijarić, rezimirajući rad ove institucije.

Sijarić je na danas upriličenoj press konferenciji govorio o prethodne tri godine.

On je kazao da bi za trenutni broj zaposlenih budžet trebao iznositi oko milion i 300 hiljada KM, i to samo za radni pogon plate radnika i režijski troškovi Muzeja, bez opravki, izložbi i drugih aktivnosti.

Sijarić je kazao da su u 2020. od svih nivoa vlasti dobili oko 770.000 KM, dok su se za ostala sredstva sami pobrinuli. Naveo je da je u 2020. godini vlastitim radom ostvareno 270.000 KM, a to je pandemijska godina pa su bili lošiji rezultati.

Tokom 2021. Muzej je dobio 955.000 od svih nivoa vlasti, dok je budžet za plate radnika i režije za tu godinu iznosio milion i 350 hiljada KM.

Ove godine budžet muzeja trebao je biti 1.400.000 KM, dok su vlasti uplatile 1.276.000 KM od svih nivoa vlasti.

– To je značajna razlika u odnosu na prethodne, prvenstveno zahvaljujući ugovoru koji je potpisan s Univerzitetom u Sarajevu, s Vladom Kantona Sarajevo i koji se počeo realizovati. Ove godine smo umjesto 300.000 KM koliko smo zadnjih godina dobijali od Kantona Sarajevo, dobili ukupno 960.000 KM, što je osiguralo veliki nivo sigurnosti za nas. Još se nismo navikli na takvu situaciju, ali je ovo prvi put od rata da imamo osigurano oko 60 posto plate za svaki mjesec- rekao je Sijarić.

Govoreći o radu Muzeja i realizovanim projektima, istakao je da su od domaćih vlasti imali skromna investiranja u ovu instituciju.

– Ovo je nacionalni spomenik BiH. Četiri objekta završena 1913. godine. Svako ko ne živi u hotelu može pretpostaviti da su troškovi održavanja ovakve institucije enormni i svakodnevno se nešto kvari, a da ne govorimo o potrebnim ulaganjima u razvoj, popravke – rekao je Sijarić.

Govoreći o poslovanju Zemaljskog muzeja BiH u periodu između 2020. i 2022. godine Sijarić je podsjetio da su ostvarili saradnju s Fondom američkih ambasadora, da je u toku realizacija projekta sa švicarskom Fondacijom ALIPH u vrijednosti od milion KM te s Ambasadom Češke. Također je istakao da je muzej u pregovorima s Vladom Japana te Kanadom.

Sijarić je istaknuo da je osnovni problem funkcionisanja Zemaljskog muzeja BiH da država BiH ne prati rad svoje najveće i najstarije muzejske institucije u tom segmentu.

– Nije dovoljno samo da ljudi dobiju platu – rekao je Sijarić.

Istakao je da je muzej 2020. godine, posjetilo oko 10.000 osoba, 2021. je taj broj povećan na oko 20.000, a u ovoj godini Zemaljski muzej je posjetilo oko 100.000 posjetilaca, od toga 40.000 s plaćenim ulaznicama, a ostatak kroz dane otvorenih vrata, besplatan ulaz.

Sijarić je stava da ulaz u Zemaljski muzej BiH treba biti besplatan tokom cijele godine za sve, a da muzej treba biti sto posto finansiran iz državnih, kantonalnih i drugih budžeta.

U fokusu rada u posljednje tri godine bila je revitalizacija, invertizacija, revizija zbirki kao i rad na pripremi za otvaranje stalnih izložbi.

– Malo je živnula i naučna djelatnost. Objavljeno je oko 50 stručnih i naučnih radova uposlenika muzeja, štampano nekoliko monografija. Pripremaju se ili su štampani novi brojevi Glasnika Zemaljskog muzeja -podvukao je.

On je između ostalog istaknuo i da je u planu revitalizacija Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja.

Sijarić je podvukao da Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine radi bez upravnog i nadzornog odbora, bez direktora i bez 50 posto zaposlenih te ostvaruje rezultate vrijedne pažnje.

Ministrica za nauku, visoko obrazovanje i mlade u Vladi Kantona Sarajevo Aleksandra Nikolić izjavila je da je oduševljena radom Zemaljskog muzeja BiH s obzirom na situaciju u kojoj se nalazi.

Nikolić je istakla je da su Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo za nauku, visoko obrazovanje i mlade odlučni da izgrade moderni ekosistem nauke, inovacija i visokog obrazovanja.

– Taj ekosistem ne može postojati bez Zemaljskog muzeja. To je najstarija naučno-istraživačka ustanova u BiH i jednim dijelom aktivnosti pripada tom sistemu. Mi moramo da je vratimo na mjesto gdje pripada. Ove godine uspjeli smo stabilizovati situaciju u muzeju kako bi se moglo krenuti možda malo bržim ritmom, što će ovisiti i od drugih nivoa vlasti i odluka drugih nadležnih ministarstava -rekla je Nikolić, dodavši da je planu i pokretanje digitalizacije u Muzeju.