U ovoj godini brojne aktivnosti na promociji bh. kulturne baštine

Uređivanje stanja u procesu deminiranja, međunarodno predstavljanje kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine te doprinos u radu međunarodnih institucija u zdravstvu, oblasti su u kojima je Ministarstvo civilnih poslova BiH ove godine najviše radilo – ocijenio je u intervjuu za Fenu ministar Adil Osmanović.

Kako je pojasnio, BiH ima obavezu prema Otavskoj konvenciji da riješi pitanje miniranih područja i uskoro ističu rokovi koji su davno preuzeti. Centar za uklanjanje mina bio je lošem stanju, posebno kada je u pitanju rukovođenje te je dosta toga urađeno da bi se stanje u tom smislu popravilo.

– Komisija za deminiranje usvojila je nove standarde koji će ubrzati završetak posla. Oživjeli smo rad Odbora donatora koji se nije sastajao godinama, što je i rezultiralo da Evropska komisija u decembru odobri oko milion eura za netehničko izviđanje i informacioni sistem – dodao je Osmanović.

Međutim, problem predstavlja izdvajanja domaćih sredstava, ali je ministar izrazio nadu da će nadležni shvatiti veličinu i važnost rješavanja ovog problema.

Govoreći o stanju u obrazovanju i nauci, Osmanović je naglasio da je razvoj nauke visoko pozicioniran u prioritetima Ministarstva te je ove godine prvi put dodijeljena državna nagrada u oblasti nauke za uspjehe na međunarodnom planu.

Budući da je BiH članica programa Evropske unije Horizont 2020, Ministarstvo osim što plaća članstvo u tom programu pomaže pripremu projekata te je za to osigurano 444.000 KM, a odlukom Vijeće ministara podržano 38 projekata.

Od početka implementacije ovog programa, bh. institucije su učestvovale u 292 prijedloga projekata, od čega je 222 prijedloga prošlo fazu evaluacije, a 25 prihvaćeno za finansiranje. To je rezultiralo učešćem 40 institucija u tom programu, a sredstva povučena u BiH su oko 3,5 miliona eura.

Za oblast nauke sredstva se dodjeljuju i kroz grant “Podrška tehničkoj kulturi i inovatorstvu” te je osigurano 117.000 KM za 33 subjekta, dok je za 2018. godinu planirano uspostavljanje platforme za saradnju ministarstava nadležnih za nauku i nadležnih za privredu s akademskom zajednicom kako bi se usmjerili resursi u projekte koji će doprinijeti ekonomskom razvoju.

Međutim, u oblasti obrazovanja potrebno je učiniti još mnogo, ističe Osmanović, posebno u smislu donošenja novih akata, ali i harmonizaciji postojećih da bi se uspostavio mehanizam koji bi osigurao jednaka prava na obrazovanje, ali i izbjegla diskriminacija, segregacija, asimilacija i politizacija u obrazovanju.

Cilj je osigurati povezivanje sektora obrazovanja i obuke sa sektorom rada i zapošljavanja, osigurati bolje zadovoljavanje ekonomskih potreba i potreba tržišta rada u 21. stoljeću.

– Provođenje reforme obrazovanja je dugotrajan i skup proces, koji nikada ne prestaje, i za čiji je uspjeh presudna politička volja i opredijeljenost, ali i konsenzus svih zainteresiranih za stanje u ovoj strateški važnoj oblasti – stav je ministra Osmanovića.

Kada je u pitanju oblast sporta, Ministarstvo je imalo ključnu ulogu u dobijanju organizacije EYOF-2019, a osiguran je i višegodišnji program finansiranja u iznosu od 1.900.000 KM te je sada na gradovima organizatorima da urade sve tehničke aspekte organizacije.

– Nažalost i u sportu je prisutan uticaj politike, pa trenutno imamo neriješeno pitanje krovnih sportskih institucija. Namjera je osigurati da Vijeće ministara iz budžeta finansira samo krovne sportske kuće, što sada nije slučaj – kazao je ministar.

Iako jedan od brojnih nadležnosti Ministarstva nije nabavka pasoša to predstavlja veliko breme za ovu instituciju, ali cjelokupan posao je u nadležnosti Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).

– Pri izboru rukovodioca vodili smo računa da imamo osobu koja razumije materiju te ima potrebne kvalifikacije za rukovođenje tom izuzetno važnom institucijom. Siguran sam da će menadžment iznaći rješenje te da prava građana neće biti ugrožena – pojasnio je Osmanović.

Ove godine Konjičko drvorezbarstvo upisano je na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva UNESCO-a, a Sarajevska Hagada i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke u Registar Memorija svijeta, što je za rezultat imalo promociju bh. kulturne baštine.

Stoga ministar napominje da su brojne aktivnosti u ovoj oblasti doprinijele prepoznavanju bh. posvećenosti implementaciji UNESCO konvencija, a rezultat je da je prvi put BiH izabrana za članicu Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a za period od 2018. do 2021. godine.

Sarajevska Hagada jedno je od 78 dobara dokumentarne baštine koje je u ciklusu od 2016. do 2017. godina upisano u Registar Pamćenje svijeta, a pored toga uvjetno je upisana i Rukopisna zbirka Gazi Husrev-begove biblioteke. Do sada je u Registar upisano 348 stavki koje uključuju dokumente, rukopise i bibliotečku, muzejsku i arhivsku građu ili kolekcije.

Također, upis Konjičkog drvorezbarstva od velikog je značaja jer daje poticaj daljim aktivnostima na očuvanju bogate nematerijalne kulturne baštine. To je drugi primjer, nakon Zmijanjskog veza, koji je uvršten na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

– Predali smo i nominaciju elementa Branje trave ive na Ozrenu za upis na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, i o njoj će se odlučivati 2018. godine na zasjedanju Komiteta za nematerijalnu baštinu UNESCO-a. U toku su aktivnosti na pripremi nominacija: Sevdalinke, Dana kosidbe na Kupresu i Nevesinjske olimpijade – kazao je Osmanović.

Na Tentativnoj listi za BiH je devet dobara, a ministar kaže da se očekuje prije svega rad na pripremi nominacija za prašumu Perućica i pećinu Vjetrenica za upis na Listu svjetske baštine, dok su u toku aktivnosti na pripremi nominacije Jevrejskog groblja za upis na Tentativnu listu.

Osvrnuo se i na pitanje rada pet kulturnih institucija od značaja za BiH, kazavši da Ministarstvo kontinuirano iz grant sredstava podržava njihov rad, dodajući da je za Zemaljski muzej osigurano grijanje priključenjem na sistem grijanja institucija BiH.

Ipak radi se i nastoji doći do rješenja koja će doprinijeti trajnom rješenju statusa ovih najznačajnijih institucija kulture u BiH, te Osmanović izražava nadu da će za to imati podršku i razumijevanje.

Kako je naglasio, u narednoj godini plan je raditi na reformskim procesima i to ponajprije u oblasti obrazovanja gdje je nedopustiv nivo segregacije i diskriminacije još prisutan, ali radit će se i na jačanju procesa EU integracija i unapređenju međunarodne saradnje u svim oblastima.

– Sigurno da će naredna izborna godina uticati na procese koji će se odvijati u zemlji, ali naš zadatak je da se svakom bh. građaninu osiguraju prava koja mu, u okviru naših nadležnosti, pripadaju – zaključio je u intervjuu za Fenu ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović.