SJEĆANJE
Oratorij “Srebrenički inferno”, djelo koje prikazuje stradanja žrtava genocida
‘Srebrenički inferno’ prvi put je izveden 2003. godine prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje
Godišnjica obilježavanja sjećanja na žrtve genocida počinjenog 1995. godine nad Bošnjacima u Srebrenici prilika je da se prisjetimo i umjetnika bh. porijekla Đele Jusića koji je uradio muziku za taj možda jedan od najtužnijih simboličnih spomenika tim žrtvama.
‘Srebrenički inferno’ prvi put je izveden 2003. godine prilikom otvaranja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari spomen-obilježje i mezarje. Otad se izvodi svake godine, na dan genocida i u vrijeme ukopa posmrtnih ostataka identificiranih srebreničkih žrtava u Potočarima. Tekst je napisao pjesnik Džemaludin Latić.
U razgovoru za Fenu Đelo Jusić prisjetio se, u julu 2017. godine, perioda kad je stvarao to djelo.
– ‘Vidio’ sam sav taj jad i tugu, te majke. Dok sam pisao ‘Srebrenički inferno’, oplakao sam cijelu Srebrenicu. Morao sam se dobro koncentrirati, da bi to djelo uspjelo – naglasio je tada.
Jusić se tada prisjetio i toga da je muziku za “Srebrenički inferno” napisao na ubjeđivanje prijatelja Sarajlija, koji su mu kazali “u tebi je bosanska krv, ti to jedini možeš napisati”. I uistinu, kazao je tada, probudio se u njemu njegov babo koji je iz Prozora i majka koja je iz Blagaja.
Kompozitora, gitaristu, aranžera i dirigenta Đelu Jusića (1939. – 2019.) decenijama ubrajaju među najznačajnije ličnosti muzičke i umjetničke scene na ovim prostorima, a za poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu najznačajniji je njegov uradak oratorij “Srebrenički inferno”, djelo koje prikazuje stradanja žrtava genocida.
“Srebrenički inferno” godinama je jedan od sadržaja na obilježavanju godišnjice genocida nad Bošnjacima “Sigurne zone UN Srebrenica 1995.” Ove godine to djelo prvi put su, uz saglasnost autora, izvela djeca Srebrenice. Sarajevska filharmonija, Narodno pozorište u Sarajevu i Radiotelevizija Bosne i Hercegovine tako su realizirali ideju staru nekoliko godina koju su prethodno prihvatili i podržali članovi Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice genocida.
