Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

Sarajevo

Obnovljena stalna izložba Zemaljskog muzeja “BiH u prahistorijsko doba”

Sarajevo: Povodom 132. rođendana Zemaljskog muzeja otvorena je soba Sarajevske hagade
01.02.2020., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Povodom 132. rodjendana Zemaljskog muzeja otvorena je soba Sarajevske hagade. Sarajevska hagada je zidovski rukopisno-oslikani kodeks koji je nastao u drugoj polovini 14. stoljeca na sjeveru Spanjolske. U Bosnu i Hercegovinu donijeli su je protjerani Sefardi. Ova hagada pripada skupini sefardskih hagada, a njih je u cijelom svijetu sacuvano ukupno 15. Na hebrejskom jeziku hagada je prica i smatra se jednom od najljepsih knjiga ove vrste. Hagada je u ratu sacuvana u jednoj od dzamija na Bjelasnici a prije toga, pripadala je sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen. Photo: Armin Durgut/PIXSELL

U saopćenju se navodi da je iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno oko 3.000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja

“Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba”, stalna izložba Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, prvi put nakon 1992. otvorit će vrata za javnost 20. oktobra, saopćeno je iz Zemaljskog muzeja.

Izložbom “Bosna i Hercegovina u prahistorijsko doba” zatvara se krug poslijeratne obnove stalnih izložbenih prostora Odjeljenja za arheologiju Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Osvjetljavajući pitanja geneze, razvoja, socijalnih, umjetničkih i uopšte društvenih odnosa u prethistorijsko doba, ova izložba, zajedno s izložbama “Bosna i Hercegovina u antičko doba” i “Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku”, čini najvažniju, na naučnim temeljima uobličenu i zaokruženu cjelinu koja pojašnjava oblikovanje kulturnog identiteta ljudi s prostora današnje Bosne i Hercegovine.

U saopćenju se navodi da je iz jedne od najvećih i najstarijih prethistorijskih zbirki u ovom dijelu Evrope, koja broji više od 100.000 predmeta, izdvojeno oko 3.000 arheoloških nalaza koji kroz posebno naglašene tematske cjeline pružaju hronološki uvid u razvoj i slijed kultura prethistorijskih razdoblja.

Slijedeći tragove materijalne kulture izložba Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba ilustrira svakodnevni život naučno identificiranih prethistorijskih zajednica – od kulture stanovanja, privrednih aktivnosti do vjerovanja i umjetnosti, rekonstruirajući odnose unutar njih samih kao i veze s drugim zajednicama. Ovom izložbom se naglašavaju opšta kulturna dostignuća, razvoj trgovine i tehnologije, socijalni kontakti, razmjena iskustava, znanja i ideja, cijela dinamika života prostora koji je kroz dugo razdoblje prethistorije bio intenzivno uključen, ili je u nekim aspektima čak oblikovao, društvene i kulturne tokove ondašnjeg poznatog svijeta, navodi se u saopćenju Zemaljskog muzeja BiH.

Tako izloženu građu prate odgovarajući tekstovi, crteži i fotografije, kao i prema autentičnim arheološkim podacima izrađene rekonstrukcije prethistorijskih kuća, keramičkih i metalurških radionica i procesa, koje za cilj imaju da posjetiocima olakšaju razumijevanje namjene, načina upotrebe i značenja pojedinih predmeta u kontekstu svakodnevnog života u različitim prethistorijskim razdobljima.

U izradi stalnog postava Bosna i Hercegovina u prethistorijsko doba, osim kustosa Odsjeka za prethistoriju i stručnjaka Odjeljenja za konzervaciju ZMBiH, učestvovali su i brojni drugi arheolozi, restauratori, konzervatori, arhitekti i dizajneri, iz Bosne i Hercegovine i inostranstva.

Izložba je realizirana uz pomoć ambasada SAD, Švedske i Irske, Unesco BiH, MCP, FMKS, BH Pošta i drugih prijatelja Muzeja, saopćio je Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine.