Obilježeno 70 godina postajanja Historijskog arhiva Sarajevo
Prigodnim programom u sarajevskom hramu kulture i znanja starom 481. godinu Gazi Husrev-begovoj biblioteci večeras je obilježeno 70 godina postojanja i rada Historijskog arhiva Sarajevo koji od 1948. godine čuva vrijednu građu sabranu u 650 arhivskih fondova i zbirki.
Kako je večeras istaknuto ta arhivska građa nalazi se na 11 dužnih kilometara i obuhvata period od 15. stoljeća do danas dok najstarija arhivska građa datira iz osmanskog perioda, a u okviru Orijentalne zbirke sačuvano je 14.000 arhivskih jedinica i ona spada u najznačajnije zbirke orijentalne arhivske građe u jugoistočnoj Evropi.
Direktor Historijskog arhiva Sarajevo Fuad Ohranović kazao je da se na “rafama” Arhiva, koji se danas nalazi na tri adrese, čuva historija Sarajeva i Bosne i Hercegovine, a građa predstavlja jedini svjedok postojanja ljudi i institucija decenijama i stoljećima nakon njihovog odlaska ili prestanka rada.
– Naša jedina veza s precima ide preko arhivskih polica ovog i drugih arhiva u BiH. Zadaća arhiva je da to sačuvamo za naše potomke i ponudimo im mogućnost da uče iz naše prošlosti te da na taj način biraju puteve dobra, a izbjegavaju ono što je loše – istaknuo je.
Blago koje čuvaju proglašeno je nacionalnim spomenikom 2009. godine, a da bi ono bilo sačuvano direktor kaže da je potreban širi društveni angažman kako bi Arhiv imao dostojne uvjete za rad i čuvanje arhivske građe kako nalažu međunarodni arhivski standardi.
Akademiji je prisustvovao i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić koji je u obraćanju okupljenima podsjetio da je Sarajevo, usprkos teškim periodima, najdužoj i najtežoj opsadi u modernoj historiji ratovanja, razaranju, paljenju i urbicidu uspjelo da sačuva vrijednu arhivsku građu.
– Već 70 godina stručni zaposlenici Historijskog arhiva – ti vrijedni čuvari naše memorije i istine skupljaju, sređuju i čuvaju arhivski materijal i pružaju mogućnost za proučavanje kako bi nam stvarne činjenice i relevantne pouke bile temelj za valorizaciju vrijednosti – kazao je Zvizdić.
Napomenuo je da je u današnje vrijeme kada se, od zlonamjernih i onih koji žele da obrišu bogatu i vrijednu prošlost, mnoge istine dovode u pitanje i želi pocijepati tkanje jedinstvene bh. tapiserije kultura i civilizacija, veoma važno pravilno i istinito interpretirati, čuvati i sačuvati historijske činjenice i historijsku građu.
Zbog važnosti te građe, istaknuo je Zvizdić, ne može i ne treba vrijedna arhivska građa biti smještena na tri lokacije, te je kazao da je neophodno uložiti potreban napor da arhiv u narednom periodu ima samo jednu adresu.
Ministar kulture i sporta Kantona Sarajevo Mirvad Kurić ocijenio je da u ovih 70 godina Historijski arhiv Sarajevo značajno doprinosi zaštiti i očuvanju kontinuiteta kulturne i historijske baštine BiH, ali i bogate dokumentacije koja svjedoči o prošlosti.
– Historijski arhiv jedna je od najstarijih specijaliziranih institucija u Sarajevu i BiH. O njegovom značaju govori i podatak da je 1986. godine proglašen ustanovom od posebnog društvenog interesa, a 1988. godine dobio je Šestoaprilsku nagradu – kazao je Kurić.
Dodao je i da je u protekle dvije godine rad Arhiva usmjeren na međunarodnu saradnju čime se, mišljenja je ministar Kurić, promovira bogata kulturna baština BiH.
Večeras je otvorena izložba nazvana “Biseri iz fondova i zbirki Historijskog arhiva” koja predstavlja dio iz više od 640 arhivskih fondova i zbirki, a cjelokupnom programu prisustvovali su predstavnici institucija u BiH, međunarodnih organizacija, diplomatskog kora te predstavnici arhiva iz BiH, Slovenije i Hrvatske.
Direktor Arhiva dodijelio je zahvalnice zaslužnima za rad ove institucije kulture i to Muzeju Sarajeva, Gazi Husrev-begovoj biblioteci, Ambasadi Španije u BiH, BH Poštama, Televiziji Sarajevo i Federalnoj novinskoj agenciji (FENA).