“Napredak” slavi svoj dan na blagdan svetih Ćirila i Metoda, zaštitnika Društva

5. jula obilježava se Dan Hrvatskog kulturnog društva (HKD) “Napredak” i blagdan njegovih zaštitnika, slavenskih apostola braće sv. Ćirila i Metoda.

Zbog epohalnog značenja misije i uloge svete braće Ćirila i Metoda za sve slavenske narode, pa tako i za Hrvate, HKD “Napredak” proglasilo ih je davnih dana svojim zaštitnicima, a na 65. Glavnoj skupštini Društva, održanoj u Zenici 10. studenoga 2018. godine, još jednom naglasilo potrebu da se blagdan sv. Ćirila i Metoda, 5. jula, svečano obilježava u cijelome Društvu, priopćeno je iz HKD “Napredak”.

Hrvatsko kulturno društvo Napredak izabralo je svetu braću Ćirila i Metoda za zaštitnike Društva ponajprije zbog toga što njihova misija predstavljala izvanredan uzor za sve članove HKD “Napredak”, a Sveti Ivan Pavao II. proglasio je slavenske apostole sv. Ćirila i Metoda suzaštitnicima Europe.

Sveta braća Ćiril i Metod potječu iz obitelji visokog bizantskog vojnog upravitelja u grčkom gradu Solunu, gdje su rođeni početkom 9. stoljeća, 815. i 826. Stariji brat Mihael vršio je vojničko-upravnu službu, a na vrhuncu karijere zamonašio se i povukao u samostan te uzeo monaško ime Metod. Mlađi brat Konstatntin školovan je na carskom dvoru te potom obavljao službu voditelja patrijaršijske biblioteke.

Konstantin je na temelju predloška grčkog alfabeta oblikovao posebno, slavenskom jeziku prilagođeno pismo, koje je kasnije, najvjerojatnije baš u Hrvatskoj prozvano glagoljica, a potom su preveli Bibliju i liturgijske knjige na slavenski jezik, a prijevod zapisali tim novim pismom.

Konstantin i Metod morali su zbog optužbi da u liturgiju ilegalno uvode novi, ne-sveti jezik ići u Rim na opravdanje. Ondje ih je, međutim, papa Hadrijan II. svečano dočekao, ponajprije zato što su sa sobom nosili zemne ostatke pape Klementa, koji je umro u progonstvu na Crnome moru, a braća su relikvije ponijela sa sobom kad su bili kod Kazara. Hadrijan je odobrio njihov rad, prihvaćajući da je priča o samo tri sveta jezika – hebrejskome, grčkome i latinskome – u biti heretična, jer je Bog stvorio sve jezike i narode. Konstantin, koji je kasnije uzeo ime Ćiril, umire u Rimu, a Metod umire u Moravskoj.

Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ osnovano je 1902. godine radi pomaganja đacima i zanatlijama, a kasnije i studentima. Napredak je do zabrane, koju su provele komunističke vlasti 1949. godine, školovao i pomagao školovati oko 16.000 đaka i studenata, među kojima su i dva nobelovca, Ivo Andrić i Vladimir Prelog, zatim slikari Gabrijel Jurkić i Ismet Mujezinović, Karlo Mijić, pjesnik Nikola Šop i mnoge druge poznate osobe. Napredak je u različitim razdobljima imao do 155 podružnica i više povjerenstava u 440 mjesta.

Godine 1923. osnovana je Napretkova zadruga, koja je do zabrane bila jedna od najvećih gospodarskih institucija na prostoru tadašnje države.

I pored svega što je Napredak značio i činio, komunistički režim ga 1949. godine ukida, dok je Napretkova pokretna i nepokretna imovina oduzeta. Do danas je vraćen samo mali dio imovine u BiH i u RH. Dana 29. rujna 1990.godine u Sarajevu je održana obnoviteljska skupština HKD “Napredak”, koji od tada ponovno djeluje na korist kako hrvatskog naroda tako i svih dobrih ljudi.

Značajan broj Napretkovih podružnica ima i knjižnice. Najveća je ona u Sarajevu s oko 40.000 knjiga, koja je obnovljena 2003. godine a djelovala je od 1928. do 1949. godine. HKD Napredak je od obnove priredio više od 1300 koncerata, a organizirano je i priređeno oko tisuću izložbi.

HKD “Napredak” je za svoj rad dobio niz nagrada, među kojima nagradu Grada Sarajeva, Plaketu Kantona Sarajevo i Povelju Republike Hrvatske.