Nagradama završena 64. sezona Pozorišta Prijedor (FOTO)

Ansambl Pozorišta Prijedor osvajanjem četiri prestižne nagrade na nedavno održanim 36. Pozorišnim/Kazališnim igrama BiH u Jajcu, završio je na najljepši mogući način svoju 64. sezonu.

Nagrade su dodjeljene Zlati Kogelnik, za ulogu svekrve u drami “Bunar”, Darku Cvijetiću za režiju predstave, Vladimiru Vlačini za njenu scenografiju, a Radmili Smiljanić za savremeni dramski tekst.

Na Igrama su sa bila prijavljene 22 predstave, od kojih je sedam ušlo u takmičarskih dio.

Za Prijedorčane osvojene nagrade imaju veći značaj, jer su među učesnicima bila sva bosanskohercegovačka profesionalna pozorišta.

U proteklih desetak godina Pozorište Prijedor je na bosanskohercegovačkim pozorišnim festivalima više puta osvajalo nagrade, a ovogodišnje su potvrdile konstantnost u pozorišnoj produkciji.

Neke predstave ovog pozorišta gledaoci su mogli vidjeti na gostovanjima u više gradova u bh. entitetu RS, Sloveniji, Srbiji, a učestvovao je i na kulturnoj manifestaciji “Sarajevska zima”, te bio gost Kamernog teatra 55 i dobio pregršt pohvala za svoj rad.

Darko Cvijetić

“Mi se u Pozorištu Prijedor, koje je dobilo status profesionalnog pozorišta prije 10 godina ravnamo sa svim profesionalnim pozorištima u Bosni i Hercegovini i regionu i možemo da procjenjujemo ko smo i gdje smo na pozorišnom nebu regiona. Smatramo da naša i pozorišna produkcija Narodnog pozorišta Banjaluka mogu ići uz bok pozorišnim produkcijama regiona, što je vrlo važno, jer govori da samo komplementarni sa svojim vremenom i sa pozorištima koji u regiji djeluju”, izjavio je za AA Darko Cvijetić, režiser, glumac i dramski pisac ove pozorišne kuće.

Sve je počelo prije 64 godine 

Temelj ovog pozorišta je Amatersko pozorište Prijedor koje je za vrijeme svog djelovanja također osvojilo niz nagrada.

To potvrđuje i podatak da je na Jugoslovenskom festivalu amaterskih pozorišta na Hvaru u periodu od 1959 do 1969. godine pet puta proglašeno pobjednikom festivala, od čega tri uzastopne godine, a nagrade je osvajao i na drugim festivalima gdje su se takmičila amaterska pozorišta.

Sve je počelo krajem 1953. godine, kada su članovi Dramske sekcije Kulturno-umjetničkog društva “Dr. Mladen Stojanović” nakon uspješno izvedenih manjih pozorišnih predstva pokrenuli inicijativu za osnivanjem Amaterskog pozorišta Prijedor što je naišlo na veliku podršku građana.

“Ne možete nijedan grad nazvati gradom ukoliko nema teatar. Kad ga imate, možete govoriti o sebi kao o nekakvom građanskom društvu. On bi trebao u tom društvu nositi funkciju kritičnog uma, da promatra šta se događa u gradu, da to sublimira, provaruje i izbacuje kao određenu umjetnost”, istakao je Cvijetić.

Napomenuo je da je za Pozorište Prijedor vrlo važno da je ono od svog osnivanja pa do današnjih dana imalo veliku podršku građana i lokalne vlasti koja je dodatno motivisala njegov ansambl.

Listajući monografiju kojom je obuhvaćeno 50 godina Pozorišta Prijedor i iščitavajući njegov repertoar vidljivo je da se neznatno razlikuje nekadašnji od sadašnjeg, jer kao i tada, tako i sada na njemu se nalaze drame i komedije, te predstave rađene po djelima pisaca sa bivših jugoslovenskih prostora i svjetskih klasika, ali i savremenih dramskih pisaca i komediografa.

Dugačak je spisak onih čije su se predstave radile po njihovim djelima i igrale u proteklih 64 sezone Pozorišta Prijedor, a samo radi ilustracije pomenućemo one široj javnosti poznate, kao što su Nušić, Držić, J.S. Popović, Pekić, Andrić, Kiš, Kulenović Ćopić, Stefanovski, Sartr, Beket, Dostojevski, Čehov Čehov, Gogolj…

Prije par godina izvedena je predstava “Feničanke”, rađena prema dramskom tekstu Darka Cvijetića, koji je bio i njen režiser, koja je naišla na dobar prijem i publike i pozorišne kritike.

On je rekao da za njega ne predstavlja nikakvo opterećenje što se bavi režijom glumom i pisanjem.

“Nisam završio pozorišnu akademiju, ali sam i glumu i režiju učio od ljudi od onih koji su nekada bili članovi ove kuće, od Živka Desnice, Marka Pavkovića, Radenka Bilbije i drugih glumaca i režisera koji su ovdje kao gosti učestvovali u pravljenju predstava i tako stekao veliko iskustvo”, kazao je on i dodao da se postignuti uspjesi njihovog pozorišnog ansambla, koji broji osam članova, temelji na izuzetnom timskom radu.

Prednost dala daskama koje život znače

Član tog ansambla je i Zlata Kogelnik, koja je vjerna ovoj pozorišnoj kući blizu šest decenija.

Školovala se za ekonomskog tehničara, ali je prednost dala “daskama koje život znače” i kaže da se nije pokajala, što se može primjetiti sa kakvim žarom igra i nakon mnoštva odigranih uloga.

“Ne znam koliko sam do sad uloga odigrala, niti sam ih bilježila, ali prema nekim procjenama bilo ih je 150, ne računajući one u kojima sam zamjenjivala neke od koleginica. Za mene je bitnije da ja još igram. Nisam se zamarala ni brojanjem osvojenih nagrada, tako da ne znam ni koliko njih imam, a prezadovoljna sam onim što sam osvojila. Kad se osvrnem na svoju karijeru čini mi se da je nagrada osvojena nedavno u Jajcu najvažnija, jer je ona zbir mog iskustva, znanja i bitisanja na sceni,” rekla je ona.

Najdraža uloga joj je uloga Lakija u Beketovoj drami apsurda “Čekajući Godoa”.

“Mene je iznenadila podjela uloga koju je napravio režiser Radenko Bilbija, koji je prije par godina preminuo, jer je mene vidio u toj ulozi. Za mene je to bio veliki izazov, a ono što je još važnije on mi je prepustio da kreiram taj lik. U pitanju je vrhunska uloga i trudila sam se iz sve snage da je odigram što je moguće bolje i na moju sreću uspjela sam u tome, a kao potvrda toga uslijedila je nagrada”, kazala je ova vrsna glumica.

Zlata Kogelnik

Prema njenim riječima nije joj žao nijedne uloge koju nije dobila, ali je dodala da ipak postoji nešto za čim žali.

“Žao mi je što se kultura konstantno bori sa besparicom, pa nemamo sredstava da više putujemo, da odlazimo na gostovanja i da nama drugi dolaze sa svojim predstavama, da se bolje upoznajemo, ali i ljubitelje pozorišne umjetnosti sa radom drugih pozorišta. Sve se svelo na okupljanja na festivalima, ali to za pozorišnu umjetnost ni izbliza nije dovoljno”, naglasila je Kogelnik.

Kao što je ona išla za svojim snovima, tako je isto uradila i njena kćerka Zorica Jojić, koja je takođe glumica i članica Pozorišta Prijedor.