Muzeji u Sarajevu bilježe porast broja posjetilaca

Poboljšanjem epidemiološke situacije izazvane pandemijom koronavirusa u svijetu i ukidanjem određenih ograničenja, brojni turisti se sve češće odlučuju na putovanja. Izuzetak nije ni glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo, koje je prije pandemije, pogotovo 2019. posjetio veliki broj turista, naročito iz Evrope, arapskih zemlja, ali i šire.

Pandemija je značajno uticala na kretanje stanovništva, pa samim tim i turističke posjete značajno su smanjene u 2020. godini. Početak masovne imunizacije u mnogim dijelovima svijeta potakao je turiste na nova putovanja u 2021., što je u određenoj mjeri prisutno i na ulicama Sarajeva.

Olimpijski grad ima mnogo toga za ponuditi, bilo da se radi o prirodnim resursima (olimpijske ljepotice Bjelašnica, Igman, Trebević…), obližnjim izletištima (Barice i Čavljak, vodopad Skakavac, zaštićeni pejzaž ‘Bijambare’..), Vrelu Bosne, kulturnim bogatstvima (stari dio grada – Baščaršija, Vijećnica, muzeji, Latinska ćuprija, ”Tunel spasa”,…) ili bogatoj gastronomskoj ponudi. Posebno je značajan veliki broj muzeja koji čuvaju eksponate iz različitih perioda kroz koje je BiH prošla tokom svoje višestoljetne historije.

Općina Stari Grad, zasigurno privlači najveći broj posjetilaca, a u samom gradskom jezgru turisti imaju priliku posjetiti mjesta koja su promijenila tok historije u svijetu, ili svjedočiti prožimanju Istoka i Zapada.

U 2021. dolazi do blagog povećanja posjećenosti u odnosu na 2020.

Mnogi muzeji smješteni su upravo u ovom dijelu grada i turisti imaju priliku na veoma maloj udaljenosti svjedočiti harmoniji nekoliko perioda značajnih ne samo za Evropu nego i cijeli svijet.

Alma Leka, direktorica JU Muzeja Sarajevo, podsjetila je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) kako je Muzej Sarajeva institucija osnovana 1949. godine i jedna je od najstarijih muzejskih institucija u BiH, i jedna od institucija s najdužom muzeološkom tradicijom u zemlji.

Riječ je o kompleksnoj muzejskoj instituciji koja se sastoji od šest muzejskih zgrada: Uprave i administracije (Villa Koste Hermana – nacionalni spomenik koji je napravljen za potrebe stanovanja prvog direktora Zemaljskog muzeja Koste Hermana), Despića kuće, Svrzine kuće, Muzej Jevreja BiH, Brusa bezistan i Muzej Sarajeva 1878.-1918.).

”Svaka zgrada i svaka stalna postavka muzeja priča priču o prošlosti i historiji Sarajeva, od najstarijih naseobina, od butmirske kulture pa do danas“, rekla je Leka.

Istakla je kako sve muzejske postavke, odnosno muzejske zgrade koji pripadaju JU Muzej Sarajeva izuzetno posjećeni, a posebno je izdvojila Muzej Sarajeva 1878.-1918. (Muzej sarajevskog atentata), koji se nalazi neposredno uz historijsko mjesto na kojem je izvršen atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda.

Leka je dodala kako je u 2020. zabilježen veliki pad posjećenosti muzejskih objekata, a uzrokovan je pandemijom koronavirusa.

”Imali smo pad posjećenosti od otprilike 80 posto. Ove godine se nekako posjete polako vraćaju u naš grad, u muzeje. Mogu izdvojiti posjete turista iz zemalja u okruženju, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Crne Gore, mada imamo i turista iz ostalih zemalja, Turske i arapskih zemalja“, rekla je Leka.

Govoreći o projektima u budućem periodu, Leka je kazala kako je za ovu godinu u planu veća digitalna transformacija muzeja, odnosno digitalizaciji zbirki kako bi bile pristupačnije široj javnosti, pored izložbenih aktivnosti i izdavačke djelatnosti.

Podsjetila je da je Muzej ranije gostovao u Trebinju, a od subote 3. jula, u Sarajevu gostuje Zavičajni muzej iz Visokog s izložbom fotografija ”Portret dame: Marica Vojnović, Visočanka (1892.-1982)”. Izložba će biti otvorena do 12. jula 2021.

U ponedjeljak 5. jula JU Muzej Sarajevo gostuje u okviru Mostarskog ljeta izložbom radova umjetnika Tomislava Krizmana, a autor izložbe je Hamdija Dizdar, viši kustos Muzeja Sarajeva.

Za kraj Leka je poslala snažnu poruku koju šalje Muzej Sarajeva.

“To je poruka mira, suživota i tolerancije“, rekla je Leka.

Jedan od posjećenijih muzeja u Sarajevu, jeste i Muzej Jevreja BiH, smješten je u najstarijoj sinagogi u BiH izgrađenoj 1581. godine.

Anja Kovačević, muzejski pedagog, kazala je kako je riječ o starom hramu sagrađenom 1581. godine, a 1966. je postao Muzej Jevreja.

”Najposjećenije je mjesto u gradu poslije Muzeja atentata. Dolaze grupe iz cijelog svijeta, domaći (posjetioci), osnovne i srednje škole…”, rekla je Kovačević.

Podsjetila je kako donji dio muzeja čini molitveni dio, hram, a u gornjem dijelu je predstavljen život Sefarda u Sarajevu te zanatima kojima su se bavili, ali i istaknutim piscima, književnicima, ljekarima…

Druga galerija i ujedno najtužniji dio, ističe Kovačević jeste onaj dio povećen holokaustu i stradanju Jevreja tokom Drugog svjetskog rata.

Dodaje kako učenici osnovnih škola većinom posjećuju sinagogu i prvu galeriju, a stariji učenici koji uče o holokaustu, posjećuju i drugu galeriju.

“Danas se turisti polako vraćaju, ali se ne može porediti 2018., 2019. i ovo sad 2021. godina. Manji je broj, ali ima posjeta. Manje nego što je bilo, ali ima“, rekla je Kovačević.

Dodaje kako ove godine turisti dolaze iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Turske, Poljske, a ranije su imali i grupe iz Italije, Izraela, Španije.

”Turisti polako dolaze u grad, vraćaju se“, rekla je Kovačević.

Muzeji kao čuvari kulture sjećanja

Historičar Senad Kadrić, voditelj postavke u Muzeju zločina protiv čovječnosti i genocida, kaže kako su na ulicama primjetni posjetioci, iako ne u kapacitetu kao prije pandemije.

“Mi smo otprilike zadovoljni posjetom, s obzirom na kompletnu situaciju u svijetu, pa tako i kod nas. Ima turista iz raznih dijelova svijeta, zapadne Evrope, bliskoistočnih zemalja…“, rekao je Kadrić.

Navodi kako je u svijetu inače skromno znanje kada je u pitanju BiH.

”Ljude zanima šta se ovdje desilo. Zanimaju ih priče običnih ljudi, a upravo se to nalazi u našem muzeju jer je koncept muzeja otprilike formiran na način da smo ovdje instalirali, tako da kažem, priče običnih ljudi, običnog čovjeka i njihove perspektive, svakodnevice, užasa 1992.-1995. godine“, rekao je Kadrić.

Ukazao je na značaj muzeja u BiH, pogotovo ovakvog tipa.

“Upravo kroz ove muzeje mi nastojimo održati tu kulturu sjećanja i naravno, samim tim historijski značaj je ogroman. Ovakve stvari treba prezentovati svijetu, koliko god one bile bolne, prvenstveno iz razloga, kako bismo poslali snažnu poruku: da se ovo nikad i nigdje ne ponovi“, rekao je Kadrić.

Među posjetiocima su i bračni par iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Karissa i Matthew Koehler.

Karissa Koehler je kazala kako je prvi put u posjeti Bosni i Hercegovini. Dodala je kako živi u SAD-u i prijatelji su predložili posjetu Hrvatskoj, ali su se ona i suprug odlučili na odmor u BiH.

U izjavi za AA kazala je kako ne zna mnogo o muzeju i ratu u BiH

”Čuli smo za muzej i željeli smo znati više. Zaista je tužno. Vrlo je emotivno. Uznemirena sam“, rekla je Koehler.

Njen suprug Matthew kaže kako je prvi put posjetio BiH, a željeli su doći ovamo kako bi naučili više o onome što je ova zemlja prošla ’90-ih godina.

Dodao je kako se osjeća veoma uznemireno i tužno kada vidi koliko je mnogo ljudi ubijeno, mučeno, silovano i nehumano postupamo prema njima.

”Veoma sam tužan i razmišljam kako bi bilo da sam u toj situaciji. Nezamislivo je”, rekao je Matthew.