uz 479 fotografija
Mostarcima predstavljena monografija “Razgovor s Radimljom”
U fotomonografiji se mogu naći i kadrovi kranskog snimanja, snimanja po kiši, snimanja u rana jutra, zato, na kraju krajeva, kaže Vujnović, i jest ovako dugo trajala njena izrada i tisak
“Razgovor s Radimljom” naziv je monografije autora Miroslava Palamete i Mire Raguža čije predstavljanje je upriličeno u četvrtak navečer u Mostaru.
Riječ je o dvojezičnoj fotomonografiji na oko 500 stranica, a nakladnik monografije je Javna ustanova Radimlja.
Monografija se sastoji od tekstualnog dijela, koji podrazumijeva naučno utemeljenu studiju s pregledom mapa i kratkim opisom svakog spomenika te mnoštva fotografija.
– To je najnovija, iako je napisana prije nekoliko godina, vizija jedne nekropole koja stoji u središtu uopće kulture stećaka. Ona je matična nekropola, najkvalitetnija zato što su je radili najbolji majstori, bila je na određenom mjestu, vidna, pored puta, tako da su je mnogi i poznavali, ali odlučujuće je o tome što je ona dobro urađena, danas nije sačuvana – kazao je u izjavi za novinare jedan od autora Miroslav Palameta.
Dodao je kako ova monografija znači i svojevrsnu konzervaciju navedenog objekta.
– Ova monografija će potrajati nadamo se i snimci s nje duže nego stećci koji nisu ničim zaštićeni, oni su zapravo upropašteni različitim konzervacijama i lošim pokušajima da se to uradi. Tako da, ova monografija znači i svojevrsnu konzervaciju tog objekta koji je značajan. Ona je središte galaksije stećaka, dakle sunce među nekropolama – naglasio je Palameta.
Direktor Zavoda za zaštitu spomenika FBiH Ante Vujnović istakao je kako smatra da je ovo zaista jedno epohalno djelo kad su u pitanju monografija i stećci naglasivši kako smatra da je ‘Radimlja’ svojom kvalitetom, sadržajem i fotografijama nadmašila sve ostale.
– U njoj se može naći 479 fotografija Radimlje sa stećcima, slikane u četiri godišnja doba. Snimanje je trajalo preko dvije godine, plus produkcija godinu dana, plus tekstovi i na kraju dok smo pronašli finansijska sredstva jer je bio iznimno skup projekt, sve skupa trajalo je neke četiri i po godine. Prvo predstavljanje bilo je na Radimlji 19. jula 2019. godine pod otvorenim nebom – naglasio je.
U fotomonografiji se mogu naći i kadrovi kranskog snimanja, snimanja po kiši, snimanja u rana jutra, zato, na kraju krajeva, kaže Vujnović, i jest ovako dugo trajala njena izrada i štampa.
Predstavljanje monografije organizirali su Organak Kluba žena HNK-a Udruženja Hrvata BiH “Prsten” i JU “Radimlja”.
Nekropola stećaka Radimlja najpoznatiji je lokalitet stećaka u Hercegovini i spada u najvrijednije spomenike srednjovjekovnog razdoblja u BiH. Na nekropoli se nalazi 135 stećaka, od kojih su 63 ukrašena.
Od 2002. godine nekropola je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine, a od 2016. godine uvrštena je i na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika.