Mostar obilježava 43. godišnjicu smrti Džemala Bijedića

Povodom obilježavanja 43. godišnjice od pogibije nekadašnjeg predsjednika Saveznog izvršnog vijeća (SIV) Jugoslavije Džemala Bijedića, Muzej Hercegovine i ovog puta bio je organizator izložbe u Bijedićevoj spomen-kući, pod nazivom “Sjećanje na Džemala Bijedića 1977-2020”, autorice Indire Gaštan-Bešo.

Izložbom je obuhvaćen dio dokumentarne građe iz muzejske zbirke “Džemal Bijedić” koju sačinjava Hemeroteka, telegami, saučešća, reportaže te knjige žalosti u koje su se upisali visoki državnici, predsjednici vlada, partija, najviše ličnosti političkog života kako u tadašnjoj Jugoslaviji tako i u svijetu.

Porodici Bijedić, najistaknutijim ličnostima društveno političkog života Jugoslavije, i organa društveno političkih organizacija i zajednica Jugoslavije i Socijalističke Republike BiH, tada je prema riječima autorice prispjelo preko deset hiljada telegrama s izrazima saučešća, od kojih su izložbom prikazani neki, poput telegrama iz SAD – od predsjednika Džeralda Forda, zatim od kraljica Margaret iz Danske, kraljice Elizabete, državnika iz Njemačke, Turske, Kine…

“Fotografije su od velikog značaja. Izložbu čini 18 panoa. Tu su fotografije Tita i Jovanke Broz dok odaju počast porodici Bijedić… Sve to čini zbirku Muzeja Hercegovine, odnosno zbirku Džemala Bijedića”, kazala je autorica Gaštan-Bešo.

Postavka o životu Džemala Bijedića stalno je izložena u Muzeju Hercegovine. Uglavnom je riječ o prilozima iz novina, fotografijama i Bijedićevim ličnim stvarima.

Muzej prema riječima kustosa Edina Mulovića, ima posebnu ulogu u misiji vraćanja sjećanja na bh. velikana.

“Bijedić je značajan za historiju Mostara i Bosne i Hercegovine. Značajan je i za region, jer je jasno, u bivšem sistemu država bila mnogo veća. I prethodnih godinama imali smo različite aktivnosti koje su se odnosile na Džemala Bijedića. Uglavnom, svake godine imamo nešto što podsjeća na život i djelo Džemala Bijedića. Značajne historijske figure”, rekao je Mulović.

Bijedić je u avionskoj tragediji 18. januara 1977. poginuo zajedno sa suprugom Razom i saradnicima. Bio je to jedan od najtužnijih dana u historiji bivše SFRJ, a posebno tužno bilo je u njegovom Mostaru.